Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš, gostujući na sučeljavanju o zdravstvu u televizijskoj emisiji Demontaža emitiranoj 19. ožujka na Novoj TV, rekao je: „Nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan, prema Eurostatu raste broj liječnika koji su zaposleni u sustavu.“ Potom je dodao „Krenuli smo izjednačavati plaće i svjesni smo broja umirovljenika koji su još uvijek u sustavu.“
Problemi u hrvatskom zdravstvu
Mediji posljednjih godina učestalo izvještavaju o slabostima hrvatskog zdravstvenog sustava. Liste čekanja na neke od pregleda su dugačke, a pacijenti sve nezadovoljniji brzinom i kvalitetom usluga. S druge strane, liječnici tvrde kako su preopterećeni poslom i imaju sve manje vremena posvetiti se pojedinačnim pacijentima. Također, veliki je problem i odlazak hrvatskih liječnika u inozemstvo.
Prema podatcima Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, baze Hrvatske liječničke komore koja integrira podatke iz HZMO-a, HZZO-a i Ministarstva zdravstva, 2024. godine dosada je izdano 26 potvrda za namjeru odlaska liječnika, a ukupan broj liječnika s namjerom odlaska je 910 – što je 6% od trenutnog ukupnog broja liječnika u Republici Hrvatskoj.
Broj liječnika u Hrvatskoj
Prema pronađenim podacima HZJZ-a koje koristi Eurostat, broj liječnika medicine u 2021. godini iznosio je 15.707, odnosno 1 liječnik na 246 stanovnika RH. 2022. godine, broj liječnika medicine narastao je na 15.863, odnosno za 0,1%, tj. 1 liječnik na 245 stanovnika RH. Taj podatak potvrđuje izjavu ministra Beroša da „prema Eurostatu raste broj liječnika koji su zaposleni u sustavu“.
S druge strane, prema podacima HZJZ-a o timovima u općoj obiteljskoj medicini, na području cijele Hrvatske potreban broj timova opće medicine je 2452, a ugovoreno je 2248 timova, što znači da ih nedostaje 205. Od 2022. godine bilježi se rast broja potrebnih timova, kojih je u 2021. nedostajalo 116. To pokazuje da prvi dio izjave ministra Beroša da „Nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan“ nije istinit.
Također, prema podatcima Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, u hrvatskom zdravstvenom sustavu radi 660 umirovljenika, odnosno 4%, što dodatno pokazuje da broj liječnika u Hrvatsko nije dovoljan. U primarnoj razini zdravstvene zaštite radi 133 umirovljenika, kao i u tercijarnoj, u sekundarnoj razini zdravstvene zaštite radi 374 umirovljenika, a u razini zdravstvenih zavoda radi 20 umirovljenika. Iako možda brojčano ima više liječnika, tj. broj nešto sitno raste, postoje baš određene specijalizacije i dijelovi zdravstvene skrbi gdje liječnika fali, to pokazuje i broj umirovljenika koji radi po specijalizacijama. Najveći broj umirovljenika, njih 49, radi u pedijatriji za koju ima najmanje interesa.
Odlazak liječnika
Brojke iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, pokazuju da od 2021. godine trend odlaska liječnika raste. U 2021. godini Hrvatsku je napustilo 82 liječnika, a 2022. 118. Prema podacima iz Digitalnog atlasa, 2023. godina bila je rekordna godina po odlasku liječnika. Hrvatsku je u 2023. godini napustilo 158 liječnika, najviše liječnika od ulaska u Europsku uniju.
Problem u sustavu
Doktorica medicine Samija Ropar, a ujedno i savjetnica predsjednika Hrvatske liječničke komore, za Liječničke novine istaknula je da je najveći problem hrvatskog liječništva veliko radno opterećenje koje je posljedica nedostatnog broja liječnika u hrvatskom zdravstvu. Nadalje, problem je i nepostojanje obavezujućih kadrovskih normativa i neprepoznavanje specifičnosti liječničke struke. Mladi doktori nisu zadovoljni sustavom specijalističkog usavršavanja, sustavom mentorstva i načinom provedbe usvajanja stručnih kompetencija. „Ne postoji primjereno planiranje kadrova, ali ni prikladna financijska stimulacija našeg rada, posebno u dijelovima države gdje je nedostatak liječnika osobito izražen. Jednako tako ne postoji primjeren plan rješavanja problema javljanja liječnika na specijalizacije kojih najviše nedostaje“, ističe liječnica Ropar. Neuređen sustav iscrpljuje liječnike srednje i starije dobi, zbog kojeg sve više razmišljaju o odlasku u privatni sektor, a mlađi doktori u inozemstvo.
Zaključak
Izjava ministra zdravstva Vilija Beroša o porastu broja liječnika uglavnom je točna. Prvi dio izjave u kojoj ministar izjavljuje da „nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan“ nije točan, što možemo vidjeti iz podataka o nedostatku liječničkih timova u hrvatskom zdravstvu te povećanom broju odlazaka liječnika iz zemlje. Drugi dio izjave ministra Beroša gdje spominje porast broja liječnika jest nominalno točan, no rast od 0,1%, točnije 1 liječnik na 245 stanovnika Republike Hrvatske, i dalje nije rast koji bi riješio probleme hrvatskog zdravstva, poput dugih listi čekanja i preopterećenosti liječnika u Hrvatskoj.
Autori: Patricija Budiščak i Noa Matek
Mentorica: doc.dr.sc. Petra Kovačević
