DEVASTACIJA ZAGREBAČKIH KVARTOVA

Podsljemenska zona, nekoć poznatija kao zelena zona grada Zagreba, postaje svakim danom naseljenija. Ulice kao što su Šestinski vrh, Šestinski vijenac ili Gračani dokaz su kako je neplanska gradnja u Sljemenu uzela maha. Čak i kad se spustimo sa Sljemena u zagrebačkim kvartovima poput Prečkog ili Vrbana čeka nas gotovo ista situacija – Vrbani su jedan od najbrže rastućih naselja čije zelene površine nestaju zbog nove stanogradnje.

Najveći problem Sljemena, s fokusom na Medvednicu, jest problem vlasništva. Dio Medvednice je u privatnom vlasništvu, a dio u državnom. Mnoge parcele su male, a vlasnici ni ne znaju da su vlasnici, a drugi dio ne mari. Kod Vrbana nije problem vlasništvo već što učiniti s istim; volonteri traže da se zelene površine urede u perivojni park, ali Mjesni odbor odbija te predlaže gradnju dječjeg igrališta – već šestog u okolici. Na Sljemenu upozorava udruga Zelena akcija na godine nekontrolirane sječe šuma, uništavanje gorskih putova, odrone i zakrčivanje vodenih tokova dok u Vrbanima to čini volonterska skupina Zeleni Vrbani koji skreću pozornost na kolaps infrastrukture i povećanje prometnih čepova zbog prekomjerne novogradnje. Podsljemenska zona je govorila mjesecima kako izgradnja žičare nije nužna zbog koje je posječeno više od petsto stabala dok su Vrbani vikali kako novoizgrađen vrtić može postojati na šumskom proplanku bez njegovog rušenja. Na obje lokacije šume su stradale, a glas građana utišan. Čini se da problem može nestati tek kad vlast krene slušati upravo one koji najviše pate zbog uništavanja zelenila.

Na svakom uglu grada Zagreba može se vidjeti plakat kako se nešto prodaje ili kako se to prodano pretvorilo u građevinsku zonu. Grad Zagreb je od velikih zelenih površina postao betonski grad, a vapaji volontera ostaju samo to – vapaji. U razgovoru s aktivisticom Marinom Pecenkom koja je digla na noge čitavo svoje susjedstvo u pokušaju spašavanja šumskog proplanka u središtu Vrbana brojnim peticijama, pozivima mjesnim odboru, a na kraju i stvaranju čitave volonterske organizacije Zelenih Vrbana saznali smo kako i u srcu građevinske zone postoje građani koji žele oko sebe pravu šumu, ne onu umjetnu.

Pecenko je ispričala kako mjesni odbor grada Zagreba ne pita ljude njihovo mišljenje za projekte u njihovim kvartovima, a oni za te projekte tek saznaju kad se pojave nove dvije dizalice. Čak ni peticije od preko petstotinjak potpisa ne zaustavljaju ogromne bagere. Zeleni Klik!, udruga koja je nastala još 2013. godine već se godinama bori kako bi pokazali da se održivost zelenih površina može ostvariti. Jedna od voditeljica udruge, Nikolina Turčinović Dupor stavila je naglasak na važnost poticanja bioraznolikosti u gradu Zagrebu, „nije dovoljno posaditi samo desetak drvoreda uz prometnice i reći da grad ima dobru ideju o održivom razvoju“. Sve manje je zelenih površina u gradu Zagrebu, ali sve je više volontera i aktivista koji sa željom stvaraju vlastite planove, projekte i ideje kako ostaviti i ostvariti što više šumskog područja u središtu glavnog grada Hrvatske.