TOČNO: U Hrvatskoj je svega 55 dječjih i adolescentnih psihijatara na 50 tisuća djece u potrebi

Politička platforma Možemo i njihova članica Ivana Kekin na svojim su Instagram profilima u travnju 2024. godine u jeku kampanje za parlamentarne izbore objavili video u kojem iznose tvrdnje o problemu premalog broja adolescentnih psihijatara. U izjavi se između ostalog tvrdi. “ U Hrvatskoj imamo svega 55 dječijih i adolescentskih psihijatara na 50 tisuća djece…

Pročitaj više

UGLAVNOM TOČNO: Mislav Kolakušić je najpraćeniji hrvatski političar u Europi i svijetu, doseg 450 milijuna, broj pregleda govora 250 milijuna, broj pratitelja 400 tisuća.

Mislav Kolakušić, bivši zastupnik u Europskom parlamentu koji se 2024. na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj borio za mjesto u Hrvatskom saboru kao jedan od čelnika stranke Pravo i pravda, u oglasima na news portalima predstavio se kao „najpraćeniji hrvatski političar u Europi i svijetu“ s dosegom od 450 milijuna, s 250 milijuna pregleda govora i…

Pročitaj više

FaktaPolitika

Informacije o projektu

Vrijednost projekta

171.608,65 EUR

Razdoblje provedbe

1.2.2024. – 31.1.2026.

Opis projekta

Svrha ovog projekta je uspostaviti, pilotirati i osigurati održive i kontinuirane mehanizme i procedure osposobljavanja izobraze i jačanja kapaciteta provjeravatelja medijskih činjenica s ciljem osiguravanja kontinuiranih provjera medijskih činjenica. To želimo osigurati kroz:

  1. teoretsku (kurikularnu) izobrazbu i
  2. praktičnu primjenu (provođenje provjere medijskih činjenica) u sklopu postojećih nastavnih jedinica na FPZG-u koji će se proširiti na način da u svoje silabuse uključe mogućnost odabira aktivnosti fact checka.
Cilj je kroz ovaj predloženi projekt definirati sve potrebne mehanizme, procedure i pravila (teoretska, kurikularna i praktična: od ažuriranja silabusa, sustava potpore i mentoriranja provjeravatelja pa sve do evaluacije sustava) te time osigurati da ovim predloženim projektom i nakon ovoga projekta (od akademske godine 2025/2026 nadalje) osiguramo u određenom broju kontinuiranu izobrazbu provjeravatelja i osiguramo kontinuirano provođenje provjere medijskih činjenica (kroz min. 7 nastavnih jedinica i kroz rad u studentskim redakcijama) – kao što smo to uspješno uspostavili prethodno na FPZG-u npr. za studentske prakse i projekte društveno korisnog učenja.
Opći cilj projekta je doprinijeti jačanju otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru; jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja i jačanje medijske pismenosti.
Projekt se provodi u partnerstvu s udrugom GONG te pridruženim partnerima, Sveučilištem u Dubrovniku i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Voditeljica projekta

Dr. sc. Milica Vučković docentica je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je komunikacijske znanosti na Fakultetu za društvene znanosti na Sveučilištu u Ljubljani (FDV) s fokusom na političku komunikaciju na digitalnim platformama. Prije toga je diplomirala političke znanosti na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Budimpešti (CEU) i novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).

Trenutno predaje nekoliko kolegija: Politička komunikacija; Digitalna propaganda i dezinformacije, Mediji i javnost, Metode istraživanja medijskog teksta. Njeni glavni istraživački interesi odnose se na političku komunikaciju na društvenim medijima, te na suodnos informacijskih poremećaja i digitalnih platformi. Sudjeluje u nekoliko istraživačkih projekata, uključujući ADMO (Adria Digital Media Observatory), regionalni centar za borbu protiv dezinformacija u digitalnom okolišu na području Hrvatske i Slovenije u kojem sudjeluje kao istraživačica. Izvršna je urednica interdisciplinarnog znanstvenog časopisa  Medijske studije (Media Studies) čiji je izdavač Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prije nego što se pridružila Fakultetu političkih znanosti, Milica je radila kao stručnjakinja za odnose s javnošću s fokusom na političke izborne kampanje.

 

Voditeljica i urednica odjela za provjeru informacija

Prof. dr.sc. Tena Perišin redovita je profesorica na Odsjeku za novinarstvo i medijsku produkciju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje kolegije koji se bave televizijom te televizijskim i multimedijskim izvještavanjem. Od 2020. do 2024. bila je voditeljica projekta Hrvatske zaklade za znanost JOURLAB: Novinarski istraživački laboratorij: Inovativne prakse pripovijedanja za angažiranje nove publike. Aktivno sudjeluje u projektu EUFactcheck, koji je 2018. pokrenula EJTA (Europska asocijacija za obuku novinara), obučavajući mlade novinare u provjeri činjenica i nadzirući objavljivanje članaka za provjeru činjenica (www.eufactcheck.eu). U području filma i televizije, stručno se usavršavala na američkim sveučilištima Harvard University i Syracuse University. Radila je na HRT-u kao televizijska novinarka i urednica, vodila je projekte digitalizacije informativnog programa HRT-a te pokretanja informativnog kanala HRT4. Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima su tri godišnje nagrade HND-a, “Velebitska degenija” za najbolji novinarski rad u području zaštite okoliša, te Državna nagrada za popularizaciju znanosti. Pokrenula je i vodi Televiziju Student, jedinu studentsku televiziju u ovom dijelu Europe. Autorica je i brojnih stručnih i znanstvenih tekstova te knjige “Televizijske vijesti”.

Sudionici provedbe projekta

dr. sc. Petra Kovačević, izv. prof. dr. sc. Igor Vidačak, doc. dr. sc. Mario Munta, doc. dr. sc. Dina Vozab, Kristian Došen, pred., Miroslav Petrović
Svjetlana Knežević (GONG), Milica Bogdanović (GONG)
prof. dr. sc. Mato Brautović (UNIDU)
prof. dr. sc. Jan Šnajder (FER)

Metodologija

Projekt predviđa tematsku provjeru informacija vezanih uz izbore i mlade. Glavna svrha projekta je uspostaviti i osigurati održive i kontinuirane mehanizme i procedure osposobljavanja izobraze i jačanja kapaciteta provjeravatelja točnosti. To će se ostvariti kroz teorijsku (kurikularnu) izobrazbu i praktičnu primjenu u sklopu postojećih nastavnih jedinica na Fakultetu političkih znanosti.

 

Projekt ima jasnu, strukturiranu i robusnu metodologiju koja omogućuje studentima novinarstva i politologije da učinkovito provjeravaju činjenice. Koristi se i unapređuje metodologija razvijena u sklopu međunarodne inicijative Eufactcheck u kojoj studenti novinarstva Fakulteta političkih znanosti sudjeluju od 2018. godine. Ova inicijativa, podržana od strane Europske udruge za osposobljavanje novinara (EJTA), nastoji unaprijediti kvalitetu novinarstva usađivanjem rigoroznih vještina provjere činjenica. Članice projektnog tima Fakulteta političkih znanosti, zajedno sa studentima, otpočetka su aktivno su sudjelovale u razvoju i usavršavanju metodologije provjere činjenica. Glavni alat ove metodologije jest hodogram koji vodi provjeravatelje činjenica kroz sve korake potrebne za njihovu točnu i objektivnu provjeru. Koraci koji se koriste u provjeri informacija jesu: 

  1. Identifikacija tvrdnje

Prvi korak u procesu provjere činjenica je identifikacija tvrdnje koja se treba provjeriti. Tvrdnje mogu dolaziti iz raznih izvora, uključujući političare, medije, društvene mreže i javne osobe. Idealan tip tvrdnje je ona koja je jasna, kvantitativna ili uključuje konkretne činjenice. Na primjer, tvrdnje koje koriste brojeve ili specifične statistike su lakše provjerljive.

  1. Analiza tvrdnje

U ovom koraku, tvrdnja se razlaže na osnovne dijelove kako bi se točno odredilo što se tvrdi. Potrebno je identificirati je li tvrdnja činjenica, mišljenje ili predviđanje.

  1. Analiza autora i izvora

Sljedeći korak jest analiza vjerodostojnosti autora i izvora tvrdnje. Potrebno je istražiti tko je autor tvrdnje i koji su njegovi motivi, kao i koji su izvori korišteni za potkrepljivanje tvrdnje. Važno je utvrditi jesu li ti izvori pouzdani i vjerodostojni.

  1. Provjera činjenica

U ovom ključnom koraku koristi se hodogram koji vodi korisnike kroz proces provjere tvrdnje. Hodogram se sastoji od tri glavna koraka:

  1. Prikupljanje informacija: Prikupljanje svih dostupnih informacija koje mogu potvrditi ili osporiti tvrdnju. To uključuje pretraživanje primarnih izvora, kao što su službeni statistički podaci, znanstvene studije i relevantni stručnjaci.
  2. Provjera podataka: Usporedba prikupljenih podataka s tvrdnjom. Ovdje se koriste različiti alati i tehnike, kao što su analize, kalkulacije i savjeti stručnjaka kako bi se utvrdila točnost tvrdnje.
  3. Evaluacija rezultata: Donošenje zaključka o točnosti tvrdnje na temelju prikupljenih i provjerenih informacija.

Dodatni detalji hodograma i konkretnih koraka koje slijede studenti novinarstva i politologije pri provjeri činjenica i pisanju članaka dostupni su ovdje

  1. Ocjenjivanje tvrdnje

Nakon provjere, tvrdnja se ocjenjuje koristeći standardizirani sustav ocjenjivanja. Kategorije uključuju: točno, uglavnom točno, uglavnom netočno, netočno i nepotvrdivo. Ova ocjena jasno pokazuje javnosti koliko je tvrdnja pouzdana.

  1. Dokumentacija i transparentnost

Svi koraci procesa provjere i prikupljeni dokazi moraju biti jasno dokumentirani i dostupni javnosti. Transparentnost je ključna kako bi se osigurala vjerodostojnost i povjerenje u provjerene činjenice.

Nadalje, članci u ovom projektu slijede specifičan format koji uključuje ocjenu, tvrdnju, uvod, tijelo članka i zaključak. Također, studenti imaju pristup bazi podataka primarnih izvora i stručnjaka kako bi podržali proces provjere. Osim toga, potiče se konzultiranje sa stručnjacima kako bi se dobile dodatne informacije ili potvrde.

Kroz ovu strukturiranu metodologiju, ovaj projekt ne samo da osposobljava studente za kritičko razmišljanje i istraživačke vještine, već također doprinosi poboljšanju javne rasprave pružajući točne i provjerene informacije.

Kontakt, ispravci i nadopune

Zainteresirani tražitelji za ispravak, pojašnjenja ili druga pitanja mogu stupiti u kontakt s projektnim timom putem e-mail adrese projekta faktapolitika@fpzg.hr. Molimo vas da u predmetu e-maila jasno navedete članak na koji se referirate u upitu. Svaki zahtjev vezan uz činjenične, gramatičke i/ili pravopisne pogreške, naknadna pojašnjenja i dopune informacija adresirat ćemo i odgovoriti u najkraćem roku.

Projekt je sufinanciran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja na ovoj platformi isključivo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija i Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.