Projekt predviđa tematsku provjeru informacija vezanih uz izbore i mlade. Glavna svrha projekta je uspostaviti i osigurati održive i kontinuirane mehanizme i procedure osposobljavanja izobraze i jačanja kapaciteta provjeravatelja točnosti. To će se ostvariti kroz teorijsku (kurikularnu) izobrazbu i praktičnu primjenu u sklopu postojećih nastavnih jedinica na Fakultetu političkih znanosti.
Projekt ima jasnu, strukturiranu i robusnu metodologiju koja omogućuje studentima novinarstva i politologije da učinkovito provjeravaju činjenice. Koristi se i unapređuje metodologija razvijena u sklopu međunarodne inicijative Eufactcheck u kojoj studenti novinarstva Fakulteta političkih znanosti sudjeluju od 2018. godine. Ova inicijativa, podržana od strane Europske udruge za osposobljavanje novinara (EJTA), nastoji unaprijediti kvalitetu novinarstva usađivanjem rigoroznih vještina provjere činjenica. Članice projektnog tima Fakulteta političkih znanosti, zajedno sa studentima, otpočetka su aktivno su sudjelovale u razvoju i usavršavanju metodologije provjere činjenica. Glavni alat ove metodologije jest hodogram koji vodi provjeravatelje činjenica kroz sve korake potrebne za njihovu točnu i objektivnu provjeru. Koraci koji se koriste u provjeri informacija jesu:
- Identifikacija tvrdnje
Prvi korak u procesu provjere činjenica je identifikacija tvrdnje koja se treba provjeriti. Tvrdnje mogu dolaziti iz raznih izvora, uključujući političare, medije, društvene mreže i javne osobe. Idealan tip tvrdnje je ona koja je jasna, kvantitativna ili uključuje konkretne činjenice. Na primjer, tvrdnje koje koriste brojeve ili specifične statistike su lakše provjerljive.
- Analiza tvrdnje
U ovom koraku, tvrdnja se razlaže na osnovne dijelove kako bi se točno odredilo što se tvrdi. Potrebno je identificirati je li tvrdnja činjenica, mišljenje ili predviđanje.
- Analiza autora i izvora
Sljedeći korak jest analiza vjerodostojnosti autora i izvora tvrdnje. Potrebno je istražiti tko je autor tvrdnje i koji su njegovi motivi, kao i koji su izvori korišteni za potkrepljivanje tvrdnje. Važno je utvrditi jesu li ti izvori pouzdani i vjerodostojni.
- Provjera činjenica
U ovom ključnom koraku koristi se hodogram koji vodi korisnike kroz proces provjere tvrdnje. Hodogram se sastoji od tri glavna koraka:
- Prikupljanje informacija: Prikupljanje svih dostupnih informacija koje mogu potvrditi ili osporiti tvrdnju. To uključuje pretraživanje primarnih izvora, kao što su službeni statistički podaci, znanstvene studije i relevantni stručnjaci.
- Provjera podataka: Usporedba prikupljenih podataka s tvrdnjom. Ovdje se koriste različiti alati i tehnike, kao što su analize, kalkulacije i savjeti stručnjaka kako bi se utvrdila točnost tvrdnje.
- Evaluacija rezultata: Donošenje zaključka o točnosti tvrdnje na temelju prikupljenih i provjerenih informacija.
Dodatni detalji hodograma i konkretnih koraka koje slijede studenti novinarstva i politologije pri provjeri činjenica i pisanju članaka dostupni su ovdje.
- Ocjenjivanje tvrdnje
Nakon provjere, tvrdnja se ocjenjuje koristeći standardizirani sustav ocjenjivanja. Kategorije uključuju: točno, uglavnom točno, uglavnom netočno, netočno i nepotvrdivo. Ova ocjena jasno pokazuje javnosti koliko je tvrdnja pouzdana.
- Dokumentacija i transparentnost
Svi koraci procesa provjere i prikupljeni dokazi moraju biti jasno dokumentirani i dostupni javnosti. Transparentnost je ključna kako bi se osigurala vjerodostojnost i povjerenje u provjerene činjenice.
Nadalje, članci u ovom projektu slijede specifičan format koji uključuje ocjenu, tvrdnju, uvod, tijelo članka i zaključak. Također, studenti imaju pristup bazi podataka primarnih izvora i stručnjaka kako bi podržali proces provjere. Osim toga, potiče se konzultiranje sa stručnjacima kako bi se dobile dodatne informacije ili potvrde.
Kroz ovu strukturiranu metodologiju, ovaj projekt ne samo da osposobljava studente za kritičko razmišljanje i istraživačke vještine, već također doprinosi poboljšanju javne rasprave pružajući točne i provjerene informacije.