Tena Perišin (vod.), Igor Kanižaj, Petra Kovačević, Stela Lechpammer, Dejan Oblak
ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA JOURLAB: NOVINARI MOGU I MORAJU BOLJE
Kako bi dobili odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja o novinarskim praksama, informiranju putem medija i očekivanjima publike, ali i inovativnim novinarskih sadržajima, istraživački tim s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu proveo je niz istraživanja u zadnje četiri godine – od analize sadržaja i nacionalne ankete na reprezentativnom uzorku do intervjua s novinarima i urednicima u hrvatskim redakcijama te fokus grupa s mladim gledateljima, čitateljima i slušateljima.
Istraživanja su provedena u sklopu projekta “ISTRAŽIVAČKI NOVINARSKI LABORATORIJ: VJERODOSTOJNOST MEDIJA KROZ KULTURU EKSPERIMENTA I INOVACIJE U REDAKCIJAMA“ koji je započeo s radom u 2020. godini, a službeno završa- va s početkom 2024. godine. Riječ je o projektu skraćenog naziva “JOURLAB” koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a glavni cilj mu je vraćanje povjerenja u medije te s tom svrhom uspostavljanje novinarskog laboratorija na Fakultetu političkih znanosti, prvog takvog u Hrvatskoj. Važan dio projekta je i produkcija novinarskih sadržaja, a na fakultetu je uveden i praktični izborni kolegij „Novinarski istraživački laboratorij“ u sklopu kojega studenti već tri godine eksperimentiraju u kreiranju novinarskih sadržaja, koristeći dostupne digitalne alate i platforme.
U povodu uspješnog završetka projekta, 14. prosinca 2023. godine održana je završna konferencija projekta pod nazivom „Novinari mogu i moraju bolje“, a na kojoj su članovi istraživačkog tima predstavili najznačajnije rezultate te ostale aktivnosti provedene u sklopu projekta.
Istraživački tim Fakulteta političkih znanosti: doc. dr.sc. Petra Kovačević, Stela Lechpammer, prof. dr. sc. Tena Perišin, Dejan Oblak, prof. dr. sc. Igor Kanižaj
– Ovo je jedinstveno istraživanje koje nam je omogućilo posve nove spoznaje. Kao što smo na početku projekta istaknuli – NOVINARSKI LABORATORIJ stvorili smo po uzoru na laboratorije u prirodnim znanostima – jer smo i mi eksperimentirali i to s inovacijama u obradi novinarskog sadržaja te s novim formama novinarskog izričaja, sve s ciljem privlačenja novih publika, prije svega mladih. Naš laboratorij je jedinstven i po tome što je prvi takav centar ne samo u regiji , a jedan je od rijetkih u svijetu koji ima znanje i resurse za proizvodnju i testiranje novinarskih sadržaja. Prednost je naravno činjenica da na fakultetu već postoje razvijeni studentski mediji – rekla je voditeljica projekta, profesorica Tena Perišin te istaknula važnost kombiniranja teorije i prakse u ovom jedinstvenom projektu
– Većina članova našeg projektnog tima su, naime, novinari koji se sada bave i znanošću te sve svoje novinarsko iskustvo unose u znanstveno istraživanje. Naš istraživački projekt je već dao jedan doktorski rad, a još tri su na putu – poručila je Perišin te rekla nešto više o novouvedenom izbornom kolegiju.
– Već u prvoj fazi projekta osluškivali smo potrebe studenata i uveli smo izborni kolegij Novinarski istraživački laboratorij gdje smo se svake godine „igrali“ s inovacijama u obradi sadržaja. Studenti su stekli nove kompetencije u vizualizaciji podataka kroz izradu infografika, explainer videa i sličnih multimedijalnih sadržaja. Uvodili smo i inovacije u obradi novinarskih sadržaja, a sve kako bi relevantne teme približili svojim vršnjacima. Iz toga su proizašla i dva portala NovinarZ.online i zagrebnewslab.eu. Radili smo sa studentima za različite medije i platforme, kratke i duže forme, pa smo o nekim temama napravili i dokumentarne filmove. A tragali smo i za načinom obrade koji bi bio atraktivan u televizijskom mediju, probali se udaljiti od tradicionalnog izvještavanja. Zato smo i mogli na završnoj konferenciji prezentirati više verzija obrade iste priče. Cijelo smo vrijeme naglašavali kako je važna dobra priča, ali isto tako je bitno kako je približiti publici, pogotovo mladima. Zašto to radimo? Zato jer mislimo da je novinarstvo važno, jer mislimo da nam TREBA i da ne smijemo odustati! – zaključila je Perišin.
Potom je rezultate intervjua s novinarima i urednicima hrvatskih medija, koje su članovi istraživačkog tima proveli u redakci- jama tri najčitanije hrvatske dnevne novine, predstavila Stela Lechpammer, asistentica na Fakultetu političkih znanosti te ujedno i doktorandica koja je u sklopu predstavljenog projekta realizirala istraživanje za svoj doktorski rad. S obzirom na to da se u svojoj disertaciji bavi upravo vjerodostojnošću hrvatskih novina i portala, u prikazu rezultata istraživanja osvrnula se na upravo na to pitanje.
– Intervjui s novinarima i urednicima pokazali su da su oni svjesni važnosti vjerodostojnosti medija. Jedan od njih zaključuje, a i drugi su odgovori na tragu toga – da novinarski rad bez vjerodostojnosti nema smisla. No u isto vrijeme, probleme s padom vjerodostojnosti u medije te s padom kvalitete i novinarskih standarda ne povezuju s medijima u kojima oni sami rade, odnosno s mainstream medijima općenito. Problemi su za njih vezani uz neke portale, alternativne medijske izvore i društvene mreže. Upravo zato smo se i zapitali gledaju li novinari i urednici na medije kroz ružičaste naočale – rekla je Lechpammer te zaključila kako novinari i urednici često pogrešno zaključuju da rast čitanosti na njihovim digitalnim platfor- mama znači ujedno i rast vjerodostojnosti, unatoč tome što istraživanja, a između ostalog i ono Jourlaba, pokazuju da publika, a posebice mladi, sve više konzumiraju medijski sadržaj putem portala i društvenih mreža iako u isto vrijeme u te informacije imaju najmanje povjerenja.
Profesor Igor Kanižaj potom je ovu tezu potkrijepio i konkretnim primjerom iz medija te je prezentirao stavove novinara i urednika o clickbait naslovima, odnosno mamilicama.
– Iako se većina ispitanika apsolutno slaže da je riječ o negativnom trendu u novinarstvu koji šteti vjerodostojnosti medija, u razgovoru oni ipak nalaze opravdanje za njih kroz želju da informacija dopre do što većeg broja čitatelja. Iz perspektive ispitanika čitatelji su ti koji žele clickbait naslove i da oni zapravo nisu toliko problematični ako tekst donosi točne, istinite i provjerene informacije – kaže Kanižaj koji zaključuje da važno razlikovati mamilice koje su zavaravajuće u odnosu na one kojima je primarni cilj privući pozornost čitatelja ali se uistinu odnose na sadržaj tekst koji najavljuju.
Sljedeću fazu istraživanja, fokus grupe s mladima prezentirali su docentica Petra Kovačević i doktorand Dejan Oblak. Organizirano je njih čak osam s mladima u dobi od 18 do 21 i 22 do 25 godina, i to u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Razgovarali su s mladima o tome kako vide hrvatske medije i novinarstvo, što im se sviđa, što im zamjeraju te čega bi voljeli vidjeti više. Zatim su u fokus skupinama testirali inovativne novinarske sadržaje koje je proizveo istraživački tim u suradnji s Televizijom Student, a fokus je bio na upravo video sadržajima koji su mladima daleko najprivlačniji. Svaki od četiri televizijska priloga, posvećeni različitim aspektima klimatskih promjena, napravljen je u dvije različite verzije. Promjene su se odnosile na unošenje vizualnih elemenata poput animacija i grafika, te na sam način izvješta- vanja – inovativne narativne strukture, uvođenje likova s kojima se mladi mogu lakše identificirati, i drugi. U sklopu projekta potpisan je i ugovor o suradnji s HRT-om je te je ostvarena suradnja sa Zagrebačkom redakcijom HRT-a. Studenti su s ekipama HRT-a odlazili na snimanja, a neki emitirani prilozi HRT-a u „laboratoriju“ su obrađeni na drugačiji način i testirani u fokus skupinama.
Mladi najviše ističu važnost konteksta i želju da bolje razumiju događaje oko sebe, a u tome im upravo pomažu grafičke obrade tema. Animirane grafike, osim što su vizualno atraktivne i privlače njihovu pozornost, odličan su alat za pitko i jednostavno objašnjavanje kompliciranih tema. Osim toga, u samoj novinarskoj prezentaciji tema, mlade publike cijene neposredniji stil s više duha i ponekad, ako je prikladno, s dozom humora, no i dalje im je najvažnija točnost i nepristranost novinara – rekao je multimedijski specijalist i doktorand Dejan Oblak.
Inovativni načini izvještavanja testirani su i korištenjem elemenata konstruktivnog novinarstva i solutions novinarstva, dvije svjetski poznate novinarske prakse koje pokušavaju publici proširiti sliku svijeta time što se ne fokusiraju samo na negativne, već i na pozitivne trendove u društvu. Problem podizanja razine mora u Hrvatskoj prikazan je kroz dvije verzije priča – jednu koje se fokusira samo na njega, njegove uzroke i buduće negativne posljedice, i drugu koja, osim toga, uključuje i konstruktivne elemente, poput mogućih rješenja.
Nije točno da mladi u Hrvatskoj bježe od problema, dapače. Primijetili smo da traže, kako oni sami kažu, što realniju sliku svih aktualnih tema, i da se ne boje emocija koje negativne vijesti u njima mogu stvoriti. Ali, u potrazi za širim kontekstom i razumi- jevanjem nekih tema, oni također traže dodatne informacije, poput odgovora na pitanje: Što možemo učiniti? Postoji li rješenje? I upravo su na takve, konstruktivnije video priče koji uključuju i te odgovore, jako pozitivno reagirali, a pritom i dalje zadržali kritički stav – rekla je docentica Kovačević, i dodala da je Televizija Student prvi medij u Hrvatskoj koji svjesno primjenjuje ove nove novinarske pristupe.
Osim toga, Oblak i Kovačević istaknuli su da mlade publike u Hrvatskoj, iako preferiraju sažetost u novinarskom izvještavanju, pokazuju veliki interes i za dulje formate – ako ih neka tema uspije zainteresirati. Tada im nije teško poslušati dvosatni podcast ili se zavaliti u kauč ispred dobrog dokumentarca. Dokumentarni filmovi i dalje su in, a ne pamti kad je bilo više festivala posvećenih ovome formatu, rekla je novinarka i voditeljica studija dokumentarnog filma na Sveučilištu u Cardiffu, gošća konferencije Janet Harris. Tijekom projekta, održala je radionicu dokumentarnog filma sa studentima novinarstva, te istaknula koliko je njima i mladima to važan format kroz koji oživljavaju i povezuju se s pričama i temama do kojih im je stalo i koje su im bliske.
Mladu publiku u Hrvatskoj ne treba podcjenjivati, a pred hrvatskim medijima veliki je posao, zaključio je istraživački tim, te dodao kako će Novinarski istraživački laboratorij nastaviti razvijati te kroz spoj znanosti i prakse, i dalje nuditi rješenja za bolje novinarstvo u zemlji i regiji.
Galerija
U medijima
Poveznice na medijske objave:
HRT – Urednici ne shvaćaju što mogu dobiti od mladih ljudi
Večernji list – Mlada publika od medija očekuje više konteksta ali i priče o rješenjima problema
VIDA INFO – Intervju: Tena Perišin
Global – Predstavljena tri istraživanja prvog novinarskog istraživačkog laboratorija u regiji