Saborska zastupnica platforme Možemo! Ivana Kekin u intervjuu za Večernji list 12. prosinca 2025. ponovno je istupila o temi povezanoj s inicijativom za donošenje Zakona o digitalnoj zaštiti djece, koji bi regulirao pristup društvenim mrežama maloljetnim osobama.
Kekin često koristi svoje profile na društvenim mrežama za širenje svijesti o problemima koji zahvaćaju generacije Z i Alfa. Tako u videu objavljenom 17. listopada na svojim Instagram i TikTok profilima te profilima Možemo!, govori o štetnim posljedicama prekomjerne uporabe mobitela te vremena provedenog na društvenim mrežama.
Točnije, Kekin ističe da društvene mreže imaju veoma loš utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje djece. “Jeste li znali da ako vaša 13-godišnja kćerka provede više od 3 sata dnevno na društvenim mrežama, šanse da razvije depresiju su točno duplo veće”, upozorila je Kekin u videu. Zbog ovih problema Grad Zagreb izdao je preporuku o zabrani mobitela u osnovnim školama, no političarka ističe da je krajnji cilj provesti reformu na državnoj razini.
Provjerili smo je li točno da djeca koja provedu na društvenim mrežama tri sata dnevno imaju dvostruko veću mogućnost razvijanja depresije.
Istraživanja o utjecaju društvenih mreža
Na naš upit o izvoru kojeg je koristila za ovu tvrdnju, Kekin je izdvojila knjigu Manfreda Spitzera zvanu “Epidemija pametnih telefona” objavljenu 2018. godine. Odnosno 116. stranicu na kojoj njemački neuroznanstvenik povezuje rizik od razvoja depresije i uporabu pametnih telefona. “Djevojke koje su na Facebooku duže od tri sata dnevno u dobi od 13 godina imaju dvostruko veću šansu za razvoj depresije u dobi od 18 godina, pokazalo je britansko istraživanje na gotovo 1000 mladih”, navodi Spitzer.
Spitzer nije izravno naveo istraživanje koje je koristio za ovu tvrdnju, niti smo mi uspjele pronaći točno takvo kakvo je on naveo. Ali knjiga sadrži popis literature prema poglavljima, gdje smo pronašle istraživanje koje najviše odgovara njegovoj tvrdnji. Od 61 jedinice koja je navedena za 7. poglavlje, u kojem je prethodna izjava, pod brojem 37 naveden je članak engleskog portala Daily Mail, čiji je autor novinar Tom McTague. Taj članak pak prenosi rezultate panel studije “Understanding Society” iz 2015. godine, u kojem se ne spominje točan broj sudionika. Ovo longitudinalno istraživanje trajalo je od 2009. do 2013. godine te je provedeno među djecom u Velikoj Britaniji starosti između 10 i 15 godina.
U zadnjem intervalu, koji je trajao 2012.-2013. godine, izmjereno je kako 11 posto djevojčica provodi više od 3 sata dnevno na društvenim mrežama, u usporedbi s 5 posto dječaka, što je u prosjeku 8 posto svih ispitanika.
Od njih je 27% prijavilo visoke ili vrlo visoke pokazatelje lošeg mentalnog zdravlja. To je više nego dvostruko u odnosu na djecu koja uopće nisu provodila vrijeme online (12%) ili onu koja je provodila manje od tri sata na društvenim mrežama (11%).
Noviji rezultati u Hrvatskoj
Kekin je u svojoj izjavi iskoristila 13-godišnju djevojku kao primjer, no to je mogao biti i 14-godišnji dječak. “Moja rečenica je ilustrativna, ali se temelji na postojećem trendu u literaturi”, odgovorila nam je saborska zastupnica.
Slično ovom istraživanju iz 2015. godine, noviji rezultati pokazuju loš utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, samo što ih sada koristi puno više ljudi. Prema istraživanju Eurostata, u Hrvatskoj 97% mladih u dobi od 16. do 24. godine koristi društvene mreže, a na globalnoj razini je to oko milijardu mladih.
Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta na učenicima sedmih i osmih razreda iz 2024. godine pokazalo je da tijekom radnog dana 40 % djece provodi više od tri sata na društvenim mrežama, a 62% tijekom vikenda. To su značajno veći udjeli od onih 8 % koji su izneseni u istraživanju “Understanding Society”. Iako nisu istražene šanse za razvitkom depresije, utvrđeno je da oko 7 % tih učenika ima ozbiljne ili ekstremno ozbiljne simptome tjeskobe, depresivnosti i stresa.
Zaključak
Izjava Ivane Kekin da “13-godišnjakinja koja dnevno provede više od 3 sata na društvenim mrežama ima duplo veću šansu za razvojem depresije” je uglavnom točna, zato što nije jasno koje istraživanje je korišteno kao primarni izvor. Odnosno, Manfred Spitzer nije izravno citirao “britansko istraživanje s gotovo 1000 mladih” na 116. stranici svoje knjige.
Podaci iz studije “Understanding Society” pokazali su da je rizik od loših mentalnih ishoda među djecom koja provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama 27 %, više od dvostruko veći u odnosu na one koji su manje od 3 sata dnevno (11%). Ovi su podaci najsličniji onome što je Kekin iskoristila u svojoj izjavi. No, to su rezultati istraživanja starog 10 godina, a od tada se znatno povećalo korištenje društvenih mreža među mladima. Također, rizik za razvojem depresije nije ograničen na 13-godišnje djevojčice, već vrijede za oba spola u starosti 10-15 godina. U Hrvatskoj nedostaje takvih longitudinalnih istraživanja te postoji prostor za istraživanje koje korištenje društvenih mreža i razvijanje depresije stavlja u uzročno-posljedičnu vezu.
Autorice: Marta Majer i Ema Šantek
Mentorica: Stela Lechpammer
