Supredsjedatelj kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza u Europskom parlamentu Bas Eickhout izjavio je 26. travnja 2026. u intervjuu za Hinu, koji je prenio tportal, da je „zapanjen koliko malo solarne energije Hrvatska proizvodi”, dodavši da „postoji svojevrsni, gotovo ideološki otpor prema tome” i da je solarna energija „najjeftiniji način dolaska do vaše energije”. Tvrdnju je…
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan iznijela je tijekom rasprave na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača tvrdnju da skoro svaki drugi automobil koji se proda prekogranično ima lažnu kilometražu. „Istraživanja su pokazala da je kod gotovo polovice rabljenih automobila koji se prodaju prekogranično, manipulirano s kilometražom“, kazala je u siječnju 2026. godine…
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane Biljana Borzan izjavila je 13. travnja 2026. godine kako bi se „s primjenom trgovinskog sporazuma s Latinskom Amerikom na tržištu Europske unije mogla biti prisutna hrana proizvedena prema nižim standardima te tretirana pesticidima zabranjenima u Uniji“. Izjava je dana u kontekstu rasprava o „Food…
Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler je, povodom rasprave o novom europskom okviru za migracije i azil, sredinom prosinca 2025. godine za N1 televiziju ustvrdio kako je postojeći okvir „možda u potpunosti propao“. Naime, naveo je kako 20 posto osoba kojima se pravomoćno dokaže da nemaju pravo biti na teritoriju EU-a zapravo i napusti europski…
Saborska zastupnica platforme Možemo! Ivana Kekin u intervjuu za Večernji list 12. prosinca 2025. ponovno je istupila o temi povezanoj s inicijativom za donošenje Zakona o digitalnoj zaštiti djece, koji bi regulirao pristup društvenim mrežama maloljetnim osobama. Kekin često koristi svoje profile na društvenim mrežama za širenje svijesti o problemima koji zahvaćaju generacije Z i…
Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić iznijela je na aktualnom prijepodnevu 8. sjednice Sabora u studenom 2025., tvrdnju da je maloljetnička delinkvencija u Hrvatskoj do 2022. bilježila pad, dok je od te godine ponovno u porastu. Tvrdnju je prenijelo nekoliko nacionalnih medija, među njima i portal N1 televizije. Izjava se odnosi na trend broja maloljetnih počinitelja…
U godišnjem Izvješću Vlade u Hrvatskom saboru od 15. listopada 2025. godine premijer Andrej Plenković izjavio je kako je nezaposlenost u Hrvatskoj „povijesno niska, oko četiri posto“, te da je u evidencijama „oko 76.000 nezaposlenih“. Gotovo identičnu tvrdnju premijer je nedavno ponovio i 22. prosinca 2025. u intervjuu objavljenom u Dnevniku HRT-a, spominjući brojku –…
Saborska zastupnica kluba Možemo! Ivana Kekin na svojim je društvenim mrežama, Instagramu i TikToku, u srpnju 2025. godine podijelila govor iz Hrvatskog sabora u kojem je usporedila vrijednost tenka Leopard 2A8, čiju je nabavu najavio ministar Ivan Anušić, s vrijednostima vrtića, stanova, uređaja za magnetsku rezonancu, liječnika psihijatara za djecu i mlade te toplih obroka…
U posljednje četiri godine, Hrvatska je doživjela snažne makroekonomske promjene koje su značajno utjecale na životni standard građana. U tom kontekstu, izjava zamjenice guvernera Hrvatske narodne banke, dr. sc. Sandre Švaljek, izrečena u Hrvatskom saboru 2025. godine, a prenesena od portala Index.hr nameće se kao zanimljiv odabir za provjeru točnosti. Švaljek navodi da: „Od početka…
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković u travnju 2025. na sjednici Vlade komentirao je trgovinsku razmjenu Hrvatske sa SAD-om i moguće implikacije povećanjem američkih carina. Između ostalog, izjavio je da „Ukupna trgovinska razmjena s SAD-om u odnosu na cjelovitu hrvatsku razmjenu iznosi negdje oko 2%, tako da izravni učinci ovih mjera neće polučiti neki direktan…
Kandidat za gradonačelnika Zagreba Davor Bernardić (Nezavisna lista Servus Zagreb) i kandidat za njegovog zamjenika, Trpimir Goluža, šestog svibnja došli su na Fakultet političkih znanosti na događaj u organizaciji GONG-a i FPZG-a “Razgovor s kandidatom za gradonačelnika”, na kojem je trebao gostovati aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo). Bernardić je stigao – ustvrdio je uoči samog…
Početkom travnja, a uoči nadolazećih lokalnih izbora u svibnju, u Zagrebu su postavljeni predizborni plakati HDZ-a s natpisom: „Nacionalna snaga. Lokalna vizija. Osigurali smo novac za 40 novih zagrebačkih tramvaja. HDZ“. Portal Net.hr prenio je navedenu tvrdnju s predizbornog plakata u članku pod nazivom „U Zagrebu osvanuli novi plakati! HDZ si pripisao Tomaševićeve zasluge? Procijenite…
Kandidatkinja za predsjednicu Marija Selak Raspudić 11. studenoga 2024. godine, komentirajući štrajk zdravstvenih djelatnika s upozorenjem kako će se liste čekanja zbog njega još produžiti, među ostalim je izjavila kako je “liste čekanja ministar Beroš dosad rješavao tako da je tu uslugu prebacio privatnim bolnicama, a od toga je prethodno profitirala i bolnica Dragana Primorca”.…
HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac, na svečanosti 35. obljetnice osnivanja dubrovačke organizacije HDZ-a, 11. studenog 2024. godine, osvrnuo se na prozivke protukandidatkinje Marije Selak Raspudić koja je ustvrdila kako će zbog štrajka zdravstvenih djelatnika profitirati privatne klinike, pa tako i Primorčeva bolnica, Sv. Katarina. Upitan za komentar te tvrdnje, Primorac je odgovorio: “Kad sam ulazio…
Predsjednik Republike i kandidat na predsjedničkim izborima Zoran Milanović, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zadra u studenom 2024. upozorio je na izazove poput negativne platne bilance. U izjavi je između ostalog ustvrdio: „Više uvozimo nego što izvozimo. Ne mislim samo na materijalne stvari, robe, mislim i na usluge, turizam, koji je potreban i nezamjenjiv.“ …
Predsjednička kandidatkinja i saborska zastupnica Ivana Kekin (stranka Možemo), u televizijskom intervjuu za N1 Studio, govoreći o životnom standardu u Hrvatskoj, izjavila je: “Podsjetit ću vas da u Hrvatskoj polovica građana, koja zarađuje manje od druge polovice, raspolaže s deset posto bogatstva, dok deset posto najbogatijih u Hrvatskoj raspolaže s 50 posto bogatstva.” Stožeru Ivane…
Politička platforma Možemo i njihova članica Ivana Kekin na svojim su Instagram profilima u travnju 2024. godine u jeku kampanje za parlamentarne izbore objavili video u kojem iznose tvrdnje o problemu premalog broja adolescentnih psihijatara. U izjavi se između ostalog tvrdi. “ U Hrvatskoj imamo svega 55 dječijih i adolescentskih psihijatara na 50 tisuća djece…
U jeku kampanje za parlamentarne izbore, na Instagram profilu HDZ-a i na web stranici Vlade osvanula je izjava premijera Andreja Plenjkovića koja govori o znatnom rastu plaća za vrijeme HDZ-ova mandata. Puna izjava objavljena 7. travnja 2024., a koju su prenijeli i drugi mediji glasi : „Ono što smo obećali, to smo i ostvarili! Prije…
Mislav Kolakušić, bivši zastupnik u Europskom parlamentu koji se 2024. na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj borio za mjesto u Hrvatskom saboru kao jedan od čelnika stranke Pravo i pravda, u oglasima na news portalima predstavio se kao „najpraćeniji hrvatski političar u Europi i svijetu“ s dosegom od 450 milijuna, s 250 milijuna pregleda govora i…
César Luena, španjolski zastupnik u Europskom parlamentu izjavio je ”Zakon kaže da moramo obnoviti bio ekosustave i staništa jer je 95% staništa u lošem stanju. 48% usjeva ovisi o oprašivanju kukcima. Kukci nestaju, 70% tla je degradirano, što dovodi u opasnost proizvodnju hrane i čini ekosustave osjetljivijima na ekstremne klimatske događaje”. Ova tvrdnja vezana je uz…
Mislav Kolakušić hrvatski je pravnik i političar, bivši sudac, a donedavno zastupnik u Europskom parlamentu gdje je izjavom koja se ovdje provjerava obeshrabrio masivniju proizvodnju električnih automobila. Iz njegovog govora u EU parlamentu ističe se tvrdnja da „uvođenjem desetaka milijuna električnih automobila, cijena struje otići će u nebo, siromašni građani više si je neće moći…
19. ožujka 2024., članica Europskog parlamenta Grace O’Sullivan iz stranke Zeleni/EFA objavila je na platformi X da “180.000 tona plastičnih paleta, koje se koriste za proizvodnju plastičnih proizvoda, svake godine završi u okolišu u Europi, uz razorne posljedice na morski život i ekosustave.” Izjava je uslijedila istog dana kada je Vijeće Europske unije glasalo o…
Mislav Kolakušić, hrvatski europarlamentarca je tijekom predstavljanja klimatskog cilja EU za 2040. godinu izjavio da “Radikalno smanjenje broja stanovnika ne bi povećalo razinu CO2 jer čini samo 0,042% atmosfere, ali bez tog minimalnog udjela CO2, život na Zemlji, uključujući oceane, nije moguć, što znači da nulta stopa emisije CO2 rezultira nestankom čovječanstva, biljaka, životinja i…
Mislav Kolakušić, hrvatski pravnik i bivši zastupnik u Europskom parlamentu, istaknuo je kako članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ima duboke negativne posljedice na zemlju. Prema njegovim riječima, EU ne pokazuje dovoljno interesa za pojedine države članice poput Hrvatske koje su suočene sa značajnim gubicima stanovništva, industrije i poljoprivredne proizvodnje. “Hrvatska je izgubila 10% stanovništva u…
„Rezervni dijelovi će biti jeftini, a servisi dostupniji.“ Hrvatski mediji Index.hr i Jutarnji.hr 23. travnja 2024. prenijeli su članak Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) o izmjeni Direktive „o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe i izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 te direktiva (EU) 2019/771 i (EU) 2020/1828“ usvojenoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Vijeće EU potvrdilo…
Oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine Premijer Andrej Plenković u veljači 2024. izjavio je kako oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine te da smo u tom pogledu dobri i iznad prosjeka Europske unije. Provjeravanjem kredibiliteta izvora i analize podataka utvrdili smo da je ta tvrdnja uglavnom točna jer se odnosi…
Alternativa za Njemačku (AfD) objavila je video na svom službenom Instagram kanalu u travnju 2024. tvrdeći: „Mi (Njemačka) smo najveći neto prinositelji, ali smo siromašniji, moramo raditi duže i imamo manje vlasništva nad kućama od većine članova EU-a.“ Također su prikazali statistike kako bi potkrijepili tvrdnju u videozapisu, ali nisu naveli izvore ili dokaze za…
Kandidatkinja i nositeljica nezavisne liste “Gen Z” na izborima za Europski parlament Nina Skočak gostovala je 7. svibnja 2024. u emisiji Pressing N1 televizije u kojoj je prezentirala i promovirala svoju listu i program. Govoreći o programu Gen Z liste istaknula je važnost zaštite okoliša i u tom kontekstu utjecaj brze mode na okoliš: „…
Ivana Kekin, saborska zastupnica iz stranke Možemo!, na konferenciji za medije 1.2.2024. u Hrvatskom saboru izjavila je da: “Čak 12 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj pokazuje ozbiljne probleme vezane uz kockanje, što znači da među tom djecom ima oko 18 tisuća onih s problemom kocke, a koliko je među njima problem raširen pokazuje i to da…
Mađarski premijer Viktor Orbán pokrenuo je europsku izbornu kampanju svoje političke stranke Fidesz. U svom govoru rekao je: “Godine 2010. mađarsko gospodarstvo bilo je otprilike upola manje nego što je danas. Drugim riječima, u četrnaest godina gotovo smo udvostručili veličinu mađarskog gospodarstva. […] Danas su postignuća Mađarske ugrožena iz Europe, iz Bruxellesa.” Smatramo da je…
Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš, gostujući na sučeljavanju o zdravstvu u televizijskoj emisiji Demontaža emitiranoj 19. ožujka na Novoj TV, rekao je: „Nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan, prema Eurostatu raste broj liječnika koji su zaposleni u sustavu.“ Potom je dodao „Krenuli smo izjednačavati plaće i svjesni smo broja umirovljenika koji su još…
Gradonačelnik grada Zagreba, Tomislav Tomašević, 23. travnja 2024. godine posjetio je pogon Končar – Električna vozila u povodu predstavljanja statusa proizvodnje novih niskopodnih tramvaja za Zagrebački električni tramvaj (ZET). Gradonačelnik je za medije izjavio kako „jedan ovaj tramvaj od 2,5 milijuna eura košta otprilike kao jedan manji dječji vrtić. Ovo je kao dječji vrtić na…
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, u siječnju 2024. godine izjavio kako je za vrijeme njegovih mandata realni plaća rasta bio 30% te se osvrnuo na tvrdnje oporbe kako to nije realni rast plaća jer veći dio prosječne plaće pojede inflacija. Nacional HR prenio je premijerovu izjavu u cijelosti: “Od…
Njemačka političarka Sahra Wagenknecht iz stranke BSW – Razum i Pravda, izjavila je u intervjuu u svibnju: „Svaki drugi imigrant koji dolazi u Njemačku nema pravo na zaštitu, ali obično može ostati i primati socijalne naknade.“ Ova tvrdnja pokazala se netočnom. Wagenknecht koristi vrstu diskursa koji je tipičan za rasprave o migracijama, u kojem se…
Politička stranka MOST, koja je osnovana 2012. godine i koju trenutno vodi Božo Petrov, njezin osnivač i bivši gradonačelnik Metkovića, objavila je post na svom službenom Instagram profilu uspoređujući broj zahtjeva za azil u Mađarskoj i Hrvatskoj tijekom 2022. godine. „Hrvatska bi trebala spriječiti lažne zahtjeve za azil. U 2022. godini Mađarska je imala 45…
Danski političar i član Europskog parlamenta Anders Vistisen objavio je u svibnju 2024. na platformi X tvrdnju da gotovo 60% svih nasilnih zločina u Njemačkoj počine muškarci migrantskog porijekla. Nakon provjere podataka, utvrđeno je da je Vistisenova tvrdnja netočna. Odakle dolaze podaci X objava danskog političara Andersa Vistisena povezuje se s člankom “The National Pulse”,…
Tijekom intervjua na Hrvatskoj radioteleviziji 10. svibnja, hrvatska kandidatkinja za Europski parlament Katarina Peović izjavila je: “Samo 1% proračuna Europske unije je udio u BDP-u svih država. Amerika ima 33% svog proračuna u odnosu na BDP.” Uspoređujući proračun EU i SAD-a u odnosu na njihovu tržišnu vrijednost, tvrdi da bi EU trebala povećati svoju potrošnju…
U postizanju klimatskih ciljeva EU-a za 2040. nuklearna tehnologija i tehnologija za hvatanje ugljika od velike su važnosti. Tijekom rasprave o tim ciljevima, 14. veljače 2024., europski povjerenik za klimatske akcije, Wopke Hoekstra, istaknuo je da će većina napora u borbi protiv klimatskih promjena morati doći izvan EU-a, rekavši da je „93 posto emisija proizvedeno…
171.608,65 EUR
1.2.2024. – 31.1.2026.
Svrha ovog projekta je uspostaviti, pilotirati i osigurati održive i kontinuirane mehanizme i procedure osposobljavanja izobraze i jačanja kapaciteta provjeravatelja medijskih činjenica s ciljem osiguravanja kontinuiranih provjera medijskih činjenica. To želimo osigurati kroz:
Dr. sc. Milica Vučković docentica je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je komunikacijske znanosti na Fakultetu za društvene znanosti na Sveučilištu u Ljubljani (FDV) s fokusom na političku komunikaciju na digitalnim platformama. Prije toga je diplomirala političke znanosti na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Budimpešti (CEU) i novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).
Trenutno predaje nekoliko kolegija: Politička komunikacija; Digitalna propaganda i dezinformacije, Mediji i javnost, Metode istraživanja medijskog teksta. Njeni glavni istraživački interesi odnose se na političku komunikaciju na društvenim medijima, te na suodnos informacijskih poremećaja i digitalnih platformi. Sudjeluje u nekoliko istraživačkih projekata, uključujući ADMO (Adria Digital Media Observatory), regionalni centar za borbu protiv dezinformacija u digitalnom okolišu na području Hrvatske i Slovenije u kojem sudjeluje kao istraživačica. Izvršna je urednica interdisciplinarnog znanstvenog časopisa Medijske studije (Media Studies) čiji je izdavač Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Prije nego što se pridružila Fakultetu političkih znanosti, Milica je radila kao stručnjakinja za odnose s javnošću s fokusom na političke izborne kampanje.
Prof. dr.sc. Tena Perišin redovita je profesorica na Odsjeku za novinarstvo i medijsku produkciju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje kolegije koji se bave televizijom te televizijskim i multimedijskim izvještavanjem. Od 2020. do 2024. bila je voditeljica projekta Hrvatske zaklade za znanost JOURLAB: Novinarski istraživački laboratorij: Inovativne prakse pripovijedanja za angažiranje nove publike. Aktivno sudjeluje u projektu EUFactcheck, koji je 2018. pokrenula EJTA (Europska asocijacija za obuku novinara), obučavajući mlade novinare u provjeri činjenica i nadzirući objavljivanje članaka za provjeru činjenica (www.eufactcheck.eu). U području filma i televizije, stručno se usavršavala na američkim sveučilištima Harvard University i Syracuse University. Radila je na HRT-u kao televizijska novinarka i urednica, vodila je projekte digitalizacije informativnog programa HRT-a te pokretanja informativnog kanala HRT4. Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima su tri godišnje nagrade HND-a, “Velebitska degenija” za najbolji novinarski rad u području zaštite okoliša, te Državna nagrada za popularizaciju znanosti. Pokrenula je i vodi Televiziju Student, jedinu studentsku televiziju u ovom dijelu Europe. Autorica je i brojnih stručnih i znanstvenih tekstova te knjige “Televizijske vijesti”.
dr. sc. Petra Kovačević, izv. prof. dr. sc. Igor Vidačak, doc. dr. sc. Mario Munta, doc. dr. sc. Dina Vozab, Kristian Došen, pred., Miroslav Petrović
Svjetlana Knežević (GONG), Milica Bogdanović (GONG)
prof. dr. sc. Mato Brautović (UNIDU)
prof. dr. sc. Jan Šnajder (FER)
Projekt predviđa tematsku provjeru informacija vezanih uz izbore i mlade. Glavna svrha projekta je uspostaviti i osigurati održive i kontinuirane mehanizme i procedure osposobljavanja izobraze i jačanja kapaciteta provjeravatelja točnosti. To će se ostvariti kroz teorijsku (kurikularnu) izobrazbu i praktičnu primjenu u sklopu postojećih nastavnih jedinica na Fakultetu političkih znanosti.
Projekt ima jasnu, strukturiranu i robusnu metodologiju koja omogućuje studentima novinarstva i politologije da učinkovito provjeravaju činjenice. Koristi se i unapređuje metodologija razvijena u sklopu međunarodne inicijative Eufactcheck u kojoj studenti novinarstva Fakulteta političkih znanosti sudjeluju od 2018. godine. Ova inicijativa, podržana od strane Europske udruge za osposobljavanje novinara (EJTA), nastoji unaprijediti kvalitetu novinarstva usađivanjem rigoroznih vještina provjere činjenica. Članice projektnog tima Fakulteta političkih znanosti, zajedno sa studentima, otpočetka su aktivno su sudjelovale u razvoju i usavršavanju metodologije provjere činjenica. Glavni alat ove metodologije jest hodogram koji vodi provjeravatelje činjenica kroz sve korake potrebne za njihovu točnu i objektivnu provjeru. Koraci koji se koriste u provjeri informacija jesu:
Prvi korak u procesu provjere činjenica je identifikacija tvrdnje koja se treba provjeriti. Tvrdnje mogu dolaziti iz raznih izvora, uključujući političare, medije, društvene mreže i javne osobe. Idealan tip tvrdnje je ona koja je jasna, kvantitativna ili uključuje konkretne činjenice. Na primjer, tvrdnje koje koriste brojeve ili specifične statistike su lakše provjerljive.
U ovom koraku, tvrdnja se razlaže na osnovne dijelove kako bi se točno odredilo što se tvrdi. Potrebno je identificirati je li tvrdnja činjenica, mišljenje ili predviđanje.
Sljedeći korak jest analiza vjerodostojnosti autora i izvora tvrdnje. Potrebno je istražiti tko je autor tvrdnje i koji su njegovi motivi, kao i koji su izvori korišteni za potkrepljivanje tvrdnje. Važno je utvrditi jesu li ti izvori pouzdani i vjerodostojni.
U ovom ključnom koraku koristi se hodogram koji vodi korisnike kroz proces provjere tvrdnje. Hodogram se sastoji od tri glavna koraka:
Dodatni detalji hodograma i konkretnih koraka koje slijede studenti novinarstva i politologije pri provjeri činjenica i pisanju članaka dostupni su ovdje.
Nakon provjere, tvrdnja se ocjenjuje koristeći standardizirani sustav ocjenjivanja. Kategorije uključuju: točno, uglavnom točno, uglavnom netočno, netočno i nepotvrdivo. Ova ocjena jasno pokazuje javnosti koliko je tvrdnja pouzdana.
Svi koraci procesa provjere i prikupljeni dokazi moraju biti jasno dokumentirani i dostupni javnosti. Transparentnost je ključna kako bi se osigurala vjerodostojnost i povjerenje u provjerene činjenice.
Nadalje, članci u ovom projektu slijede specifičan format koji uključuje ocjenu, tvrdnju, uvod, tijelo članka i zaključak. Također, studenti imaju pristup bazi podataka primarnih izvora i stručnjaka kako bi podržali proces provjere. Osim toga, potiče se konzultiranje sa stručnjacima kako bi se dobile dodatne informacije ili potvrde.
Kroz ovu strukturiranu metodologiju, ovaj projekt ne samo da osposobljava studente za kritičko razmišljanje i istraživačke vještine, već također doprinosi poboljšanju javne rasprave pružajući točne i provjerene informacije.
Zainteresirani tražitelji za ispravak, pojašnjenja ili druga pitanja mogu stupiti u kontakt s projektnim timom putem e-mail adrese projekta faktapolitika@fpzg.hr. Molimo vas da u predmetu e-maila jasno navedete članak na koji se referirate u upitu. Svaki zahtjev vezan uz činjenične, gramatičke i/ili pravopisne pogreške, naknadna pojašnjenja i dopune informacija adresirat ćemo i odgovoriti u najkraćem roku.
Projekt je sufinanciran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja na ovoj platformi isključivo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija i Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.