Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, u siječnju 2024. godine izjavio kako je za vrijeme njegovih mandata realni plaća rasta bio 30% te se osvrnuo na tvrdnje oporbe kako to nije realni rast plaća jer veći dio prosječne plaće pojede inflacija. Nacional HR prenio je premijerovu izjavu u cijelosti: “Od listopada 2016. do siječnja ove godine realni rast plaća bio 30 posto i to ruši teze oporbe da je inflacija pojela plaće, to nije istina.”
Rast plaća za vrijeme Plenkovićeva mandata
Da bismo provjerili istinitost premijerove izjave, moramo usporediti iznos prosječne plaće na početku njegova mandata, u listopadu 2016. godine te iznos danas. Naime, premijer u svojoj izjavi nije naglasio govori li o bruto plaći, iznosu plaće prije obveznog plaćanja svih davanja ili o neto plaći, stvarnom iznosu koji radnik dobije na bankovni račun. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća je u 2016. iznosila 1019 eura (7673kn), dok je neto iznosila 798eura (6014kn). Također, Državni zavod za statistiku je objavio da je u siječnju ove godine prosječna bruto plaća iznosila 1695 eura, dok je prosječna neto plaća otprilike 1239 eura.
| BRUTO | NETO | |
| listopad 2016. | 1019 | 798 |
| siječanj 2024. | 1695 | 1239 |
| POVEĆANJE | 66.3% | 55.23% |
Na temelju ovog izračuna vidimo da je povećanje prosječne plaće veće nego što je premijer rekao u svojoj izjavi, odnosno 66.3% ako govorimo o bruto plaći, a 55.23% ako u obzir uzimamo rast neto plaće. Međutim, postoji više faktora koje moramo uzeti u obzir kada izračunavamo porast plaće, a to su razlika između nominalne i realne plaće, kao i realnog povećanja plaće kojeg premijer koristi, a koji ovisi o stopi inflacije.
Razlika između nominalne i realne plaće
Nominalne plaće su iznos novčanih jedinica isplaćenih na tekući račun, odnosno neto plaće iz izračuna koje smo ranije vidjeli i koja zaista jest narasla za 55.23% u zadnjih 8 godina.
Inflacija je faktor koji može znatno umanjiti utjecaj rasta nominalnih plaća. Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, doživjela je razdoblja veće inflacije, posebno u kontekstu ekonomskih posljedica pandemije COVID-19 te geopolitičkih tenzija i energetske krize u Europi. Inflacija negativno utječe na kupovnu moć novca, što znači da iako su ljudi možda nominalno zarađivali više, troškovi života su također rasli, ponekad čak i brže od plaća.
Kao ključni pokazatelj inflacije u RH se koristi indeks potrošačkih cijena (IPC).Ovaj indeks mjeri promjene u razini cijena dobara i usluga koje privatna kućanstva nabavljaju, koriste ili plaćaju tijekom vremena za svoju potrošnju. IPC obuhvaća širok spektar potrošačkih artikala, uključujući hranu, odjeću, stanovanje, zdravstvo, prijevoz i druge kategorije koje su relevantne za životni standard stanovništva. Metodologija izračuna IPC-a uključuje praćenje cijena određene košarice proizvoda i usluga, koji je reprezentativan za potrošačke navike prosječnog kućanstva. Promjene u cijenama ovih proizvoda i usluga zatim se koriste za izračunavanje ukupnog indeksa, koji pokazuje kako se cijene mijenjaju tijekom vremena. IPC se obično izražava kao postotna promjena u odnosu na osnovnu godinu ili mjesec, što omogućava praćenje inflacijskih trendova.
Sve ove pojmove je važno imati na umu kad računamo iznos realne plaće. Realna plaća pokazuje stvarnu kupovnu moć zarađenog novca, odnosno količinu proizvoda i usluga koje se mogu kupiti plaćom. Kada se uzme u obzir inflacija, realne plaće (plaće prilagođene za inflaciju) možda nisu rasle u istom omjeru kao nominalne. Na primjer, ako se inflacija ne uspije kompenzirati adekvatnim rastom nominalnih plaća, radnici mogu osjetiti stagnaciju ili čak smanjenje svoje realne kupovne moći pa ne možemo reći da je riječ o istom povećanju nominalne i realne plaće.
Koliko su plaće zapravo rasle?
Za način izračuna koliko je plaća zaista narasla u periodu od listopada 2016. do siječnja 2024., pitali smo profesora matematike Tonija Miluna. Osim podatka o postotku porasta prosječne nominalne neto plaće koji iznosi 55.23%, za izračun nam je bila potrebna i stopa inflacije u tom periodu koja je iznosila 27.5%. Kao što smo ranije naveli, kao pokazatelja inflacije koristimo indeks potrošačkih cijena koji dobijemo tako što stopi inflacije dodamo 100 pa je onda indeks potrošačkih cijena – 127.5. Da bismo mogli napraviti izračun, i ostale podatke moramo pretvoriti u isti oblik pa tim postupkom dobivamo indeks nominalne plaće koji iznosi 155.23. Formula za računanje indeksa porasta plaće je – indeks nominalne plaće/indeks potrošačkih cijena*100. Kada to izračunamo dobijemo da je indeks porasta plaće 121.74. Da bismo dobili konačan postotak porasta plaće od tog broja oduzmemo 100 i dobijemo 21.74%. Dakle, plaće jesu rasle dosta u posljednjih 8 godine, ali ne 30% koliko govori premijer već 21.74%.
Struka složna o nejednakosti prosječnih plaća u Hrvatskoj
Profesor Milun napominje da iako su plaće dosta rasle, važno je imati na umu da nisu rasle svima jednako. S njim se slaže i Domagoj Novokmet, specijalizirani novinar N1 televizije u Hrvatskoj koji prati i često izvještava upravo o ekonomskim temama, a također je i diplomirani ekonomist pa smo ga pitali za stručno mišljenje. Najprije, Novokmet upozorava da se o porastu plaće ne može govoriti isključivo na temelju brojčanih podataka. Smatra da nejednakost u Hrvatskoj sve više raste pa iznos prosječne plaće nije vjerodostojan podatak za promatranje koliko su plaće u Hrvatskoj narasle, a na temelju toga ne možemo ni promatrati kako je na njih utjecala inflacija.
„Većina građana, njih 65%, zarađuje manje od prosječne plaće, a u takvim okolnostima najveći dio prihoda odlazi na hranu, kućanske potrepštine. Tu se ne bi smjela uspoređivati opća stopa inflacije s prihodom. 20% građana zarađuje 800 eura, za njih je trošak inflacije sigurno 37%.“ navodi Novokmet.
Kao problem kod preciznog određivanja porasta plaće brojkama Novokmet navodi i manipuliranje podacima: „Plenković namjerno rasteže priču do 2016, dakle na period prije krize, u kojem se kumulirao niz povoljnih objektivnih okolnosti, iako je oporba jasno govorila o plaćama i inflaciji od korona krize naovamo. Mislim da su se okolnosti dramatično promijenile i da se to ne može promatrati kao jedno razdoblje“, govori Novokmet.
Zaključak
Dakle, izjava premijera nije točna jer smo na temelju izračuna dobili 21.74%, što je manji iznos porasta realne plaće od onog od 30% kojeg spominje premijer Plenković. Osim toga, struka smatra da se pri analiziranju porasta plaće, zbog nejednakosti koja vlada u Hrvatskoj, u obzir mora uzeti širi kontekst. Zbog činjenice da više od polovice stanovnika ima plaću manje od prosječne pa samim time na više od polovice stanovnika inflacija drugačije utječe, ne možemo zaključivati o stvarnom stanju na temelju čistih brojki.
Autorice: Doroteja Lukić, Petra Sokić i Lucia Palinić
Mentorica: doc.dr.sc. Petra Kovačević
