Mađarski premijer Viktor Orbán pokrenuo je europsku izbornu kampanju svoje političke stranke Fidesz. U svom govoru rekao je: “Godine 2010. mađarsko gospodarstvo bilo je otprilike upola manje nego što je danas. Drugim riječima, u četrnaest godina gotovo smo udvostručili veličinu mađarskog gospodarstva. […] Danas su postignuća Mađarske ugrožena iz Europe, iz Bruxellesa.” Smatramo da je ova tvrdnja uglavnom netočna.
Orbanove hrabre tvrdnje o gospodarstvu
Viktor Orbán pokrenuo Europsku izbornu kampanju svoje političke stranke Fidesz. Izvor: YouTube „About Hungary“
Prilikom pokretanja europske izborne kampanje 19. travnja 2024. u Millenárisu (Budimpešta), Orbán je iznio nekoliko tvrdnji o ekonomskom padu Europe. Također ističe brojna gospodarska dostignuća Mađarske i navodi da stranka Fidesz predstavlja najbolju političku zajednicu u Mađarskoj i Europi. Nadalje, tvrdi da se vodstvo u Bruxellesu mora zamijeniti, ističući da Mađarska ima ključnu ulogu u zaštiti slobode u Bruxellesu, s obzirom na dostignuća stranke u Mađarskoj. A jedno od dostignuća je gospodarski rast Mađarske, koji se gotovo udvostručio u posljednjih 14 godina. Kako Orban ne objašnjava što točno smatra pod gospodarstvom i ne navodi izvor za svoju izjavu, potrebna je provjera činjenica.
Ocjenjivanje gospodarskog rasta Mađarske
Ključni pokazatelj gospodarskog rasta je bruto domaći proizvod (BDP). Mađarska je doživjela stalni rast BDP-a, no važno je priznati da i drugi aspekti gospodarstva igraju značajne uloge izvan BDP-a.
Graph 1: The evolution of Hungary’s GDP from 2008 to 2022 (billion dollars) – GDP (current USDollars – Hungary World Bank
Na temelju podataka Svjetske banke, BDP Mađarske 2010. godine iznosio je približno 132,18 milijardi dolara, dok je 2022., najnovija dostupna brojka, bio približno 177,34 milijarde dolara. Postotni porast BDP-a između 2010. i 2022. bio je približno 34,17%, što ukazuje na značajan porast, ali ne i na udvostručenje gospodarstva.
Prema podacima Eurostata o stvarnim stopama rasta BDP-a, BDP Mađarske iznosio je 46,8% 2012. godine. Rastao je dosljedno do 2015. godine, ali od tada doživljava pad, s registriranih 42,4% u 2023. Usporedno, Norveška je zabilježila najvišu stopu rasta BDP-a u Europskoj uniji od 62,9%, slijede Finska s 52,9% i Danska s 50,3%. Belgija i Austrija također su pokazale značajne brojke, s registriranim BDP-om od 50,1% i 49,5%.
Pogled na druge relevantne ekonomske pokazatelje
Minimalna plaća, mirovine i stopa nezaposlenosti su drugi ključni gospodarski pokazatelji za Mađarsku, jer zajedno pružaju širu sliku o gospodarskom zdravlju zemlje i dobrobiti stanovništva. Zajedno, ti pokazatelji mogu pomoći procijeniti gospodarsku otpornost, nejednakost i učinkovitost gospodarskih politika u Mađarskoj.
Prema Wage Indicatoru, trenutna nacionalna minimalna plaća u Mađarskoj iznosi 688 EUR (266,800 HUF) mjesečno. Plaće u Mađarskoj dosegle su povijesni maksimum od 1.697 EUR u prosincu 2023. i pale su u veljači 2024., iznoseći 1.567 EUR.
Mirovine su jedan od parametara koji moraju biti razmotreni kako bi se pružili daljnji uvidi u gospodarstvo Mađarske. U eurima, mađarske mirovine povećale su se za 39%, što otprilike odgovara rastu inflacije u Eurozoni.
*Crveno: Mađarska; Plavo: Češka Republika; Žuto: Poljska; Zeleno: Slovačka; Tirkizno plavo: Rumunjska
Grafikon 2: Rast mirovina u zemljama Višegradske skupine i u Rumunjskoj –GKI based on Eurostat 2024
Zanimljivo je da 2004. godine rumunjske mirovine nisu dosegle ni polovicu mađarskih, ali do 2023. već su bile 37% više od mađarskih, dok su Česi nastavili povećavati svoju prednost.
Grafikon 3: Stopa nezaposlenosti u Eurozoni usporedno sa stopom nezaposlenosti u Mađarskoj izvor: Trading Economics
Trading Economics izvještava da je prosječna stopa nezaposlenosti u eurozoni 6,5% prema najnovijim statistikama, dok je mađarska stopa u boljoj situaciji; s postotkom od 4,6%.
Gospodarski krajolik Mađarske: obrasci potrošnje, razlike u dohocima i izazovi inflacije
Gospodarstvo Mađarske bolje se može staviti u kontekst kada se promatraju navike potrošnje ljudi. Stručnjaci iz Magyar Nemzeti Banke (MNB) analizirali su situaciju. Moć potrošnje Mađara bila je druga najniža u EU u 2022., s tim da su samo Bugari trošili manje. Analitičari MNB-a zaključili su da se to događa zbog niskih dohodaka mađarskih kućanstava. Ovo je djelomično zbog ekonomske strukture Mađarske: nedostatak konkurentnosti u pojedinim sektorima dovodi do nižih prihoda, a zbog nacionalnog duga i novca koji strane tvrtke šalju iz zemlje, 3-4 % BDP-a se svake godine iznosi iz zemlje.
U posljednjih nekoliko godina, dohodak kućanstava u Mađarskoj porastao je za 140% izraženo u forintama, što je najveći porast u EU. Međutim, ovaj rast nije toliko impresivan kada se mjeri u eurima. U uvjetima eura, prosječna bruto plaća u Mađarskoj je manja od polovice prosječne plaće u EU, te iznosi samo 64% kada se usporedi s paritetom kupovne moći. Inflacija je također igrala važnu ulogu u ovome. Od pridruživanja EU, Mađarska je zabilježila najbrži rast potrošačkih cijena među deset zemalja koje su se istovremeno pridružile.
U prosincu 2023., inflacija je u Mađarskoj nastavila padati, pri čemu je Mađarski statistički ured (HCSO) izvijestio o boljim rezultatima od očekivanih. U usporedbi s studenim, temeljna inflacija smanjila se za 2,4 postotna boda na 5,5%, zbog visoke bazne vrijednosti iz prethodne godine i smanjenog općeg pritiska na cijene. Unatoč ovom pozitivnom završetku godine, 2023. će biti zapamćena po ekstremnoj inflaciji, s godišnjim prosjekom od 17,6%. U ožujku iste godine inflacija je bila čak 25,2% dok je europski prosjek bio 6,9%., prema Trading Economics.
Grafikon 4: Inflacija u zemljama Višegradske skupine i u Rumunjskoj – Izvor: BNP PARIPAS Economic
Tijekom posljednjih 20 godina, cijene proizvoda i usluga poput odjeće, komunikacija i ugostiteljstva u Mađarskoj ostale su relativno stabilne u usporedbi s ostatkom EU, kada se prilagode za razlike u kupovnoj moći. Međutim, situacija s cijenama hrane je drugačija. Hrana čini oko 21,7% kućanskih troškova. Prema stručnjacima iz Mađarske narodne banke (MNB), 2004. godine cijene hrane u Mađarskoj bile su samo dvije trećine prosjeka EU. Do 2022. te su cijene porasle na 90% prosjeka EU, a nedavni podaci sugeriraju da su sada na 96%. To znači da su troškovi života u Mađarskoj sada gotovo jednaki kao u EU, iako su mađarski dohoci samo oko polovice do trećine prosječnih dohodaka u EU.
Primjeri koji pokazuju kako inflacija utječe na cijene u Mađarskoj. Izvor: Numbeo,
Europske tvrtke prisiljene napustiti Mađarsku
Europske tvrtke koje posluju u Mađarskoj suočavaju se s sve većim preprekama u obliku posebnih poreza i ograničenja. U svom govoru tijekom europske izborne kampanje, Orban je je istaknuo da je cilj staviti Mađarsku ispred svega, rekavši: “Bog iznad nas svih, Mađarska prije svega!”
Prema članku u njemačkom časopisu SPIEGEL, strane tvrtke u građevinskim, komunikacijskim, prijevoznim, maloprodajnim i financijskim sektorima posebno su pogođene, dok se automobilskoj i obrambenoj industriji u Mađarskoj nude bolji uvjeti. SPIEGEL citira pismo pet članova Europskog parlamenta predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen u kojem se navodi da je to “očita povreda slobode uspostavljanja, prava na vlasništvo, načela poštene konkurencije i drugih temeljnih elemenata zajedničkog unutarnjeg tržišta” te da “Komisija mora odmah nametnuti kazne”.
Situacija u Mađarskoj također postavlja pitanja o solidarnosti i suradnji unutar EU. Dok Unija teži promicanju ekonomske integracije i zajedničkih vrijednosti, takvi postupci države članice poput Mađarske stavljaju na kušnju jedinstvo i funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Zaključak
Tvrdnja Viktora Orbána o gospodarskom rastu Mađarske uglavnom je netočna. Iako je istina da je zemlja doživjela značajan gospodarski napredak, ne može se utvrditi da se tijekom 14 godina udvostručilo. Tvrdnja je nejasna, jer ne uzima u obzir druge čimbenike, kao što je npr. inflacija. Iako tvrdi da su postignuća Mađarske ugrožena od strane Europe, europske tvrtke koje posluju u zemlji, suočavaju se s dosta poteškoća, nakon Orbánovih nastojanja da zemlju učini što neovisnijom.
Istraživački tim:
Alexandra Berzovan, Babeș-Bolyai University, Cluj-Napoca, Rumunjska,
Zoe Goslar, Jade University of Applied Sciences, Wilhelmshaven, Njemačka,
Marc Descals, Universitat Autonoma de Barcelona, Španjolska,
Ewan McNeill, Thomas More University of Applied Sciences, Mechelen, Belgium
Mentorica: prof.dr.sc. Tena Perišin, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Članak je nastao kroz program mobilnosti Erasmus Blended Intensive Program.