Danski političar i član Europskog parlamenta Anders Vistisen objavio je u svibnju 2024. na platformi X tvrdnju da gotovo 60% svih nasilnih zločina u Njemačkoj počine muškarci migrantskog porijekla. Nakon provjere podataka, utvrđeno je da je Vistisenova tvrdnja netočna.
Odakle dolaze podaci
X objava danskog političara Andersa Vistisena povezuje se s člankom “The National Pulse”, radikalno desnog medija koji tvrdi da nikada nije napravio ispravku i da uvijek točno izvještava – iako ne citiraju nikakve primarne izvore. U tom članku povezuju se na objavu na web stranici “Modernity News”, web stranici koju vodi britanski desničarski YouTuber, radijski voditelj i teoretičar zavjere Paul Joseph Watson. Ta objava poziva se na članak njemačkog besplatnog televizijskog informativnog kanala “n-tv”, u kojem se prvi put spominje primarni izvor brojeva. Brojevi dolaze iz Policijske statistike kriminala za 2023. Saveznog kriminalističkog ureda u Njemačkoj. Tablice pokazuju da 111.517 od 190.695 osumnjičenih (58,5%) zapravo nisu migranti, već osobe s njemačkim državljanstvom. Nakon upita ntv-u, autor izjave je izvijestio da je pogriješio tijekom istraživanja i pripisao pogrešan broj strancima. Ntv naknadno je ispravio ovu pogrešku.
Što je zapravo pogrešno u tvrdnji?
Policijska statistika kriminala razlikuje njemačke i ne-njemačke osumnjičenike. Kriterij je nacionalnost. Bilo kakvo migrantsko porijeklo se ne uzima u obzir, jer dobrovoljna priroda takvih informacija znači da dosljedno bilježenje nije zajamčeno.
Međutim, Anders Vistisen govori o muškarcima s migrantskim porijeklom u svojoj izjavi, što je stoga još jedna netočna oznaka. Različiti pojmovi riječi migrant, osoba s migrantskim porijeklom ili stranac često se koriste zajedno, iako postoje značajne razlike. Prema Ujedinjenim narodima, migrant je osoba koja mijenja svoju zemlju uobičajenog boravišta, bez obzira bio razlog migracija ili pravni status. Savezni statistički ured provodi ankete stanovništva u Njemačkoj. Stanovništvo s migrantskim porijeklom uključuje sve osobe koje same nisu rođene s njemačkim državljanstvom ili imaju barem jednog roditelja koji nije rođen s njemačkim državljanstvom. Ova skupina obuhvaća 23,9 milijuna ljudi, oko četvrtine njemačkog stanovništva.
Također je istina da statistike na koje se poziva Vistisen razlikuju muške i ženske osumnjičenike, ali to čine odvojeno od kategorija njemačkih i ne-njemačkih osumnjičenika. Nema zasebnih kategorija za njemačke muškarce, njemačke žene, ne-njemačke muškarce i ne-njemačke žene koji su osumnjičeni.
Interpretacija i pozadina tvrdnje
Tvrdnja kaže da Njemačka ima problem s nasilnim zločinima koje počine muškarci s migrantskim porijeklom otkako je Angela Merkel odlučila otvoriti granice za izbjeglice 2015. godine. Milijuni Sirijaca pokušali su doći do Europe bježeći od građanskog rata u svojoj državi. Zabilježeno je 1,83 milijuna neregularnih prelazaka granica na vanjskim granicama EU-e. U telefonskom razgovoru 4. rujna 2015., tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i tadašnji austrijski kancelar Werner Faymann zaključili su da će stotine tisuća izbjeglica koji su željeli ući u Austriju i Njemačku preko Mađarske mogu biti spriječeni samo silom u ilegalnom prelasku granice. Kako bi izbjegli humanitarnu katastrofu, odlučili su da neće zatvoriti svoje granice. Merkel se obratila njemačkom narodu riječima “Wir schaffen das” (Mi to možemo) kako bi ih pripremila za skori dolazak više od milijun izbjeglica te godine.
Stručnjaci
Dr. Salvatore Nicolosi, docent za međunarodno i europsko migracijsko i izbjegličko pravo na Sveučilištu Utrecht, kaže da se ne može zaključiti da Njemačka trpi više kriminala zbog odluke Merkeline vlade da dopusti ulazak sirijskim izbjeglicama: “Ja jednostavno vidim samo političku odluku koja je prioritet dala potrebi da se osigura da oni koji bježe iz ratom pogođenih zemljama, poput Sirije, imaju priliku zatražiti zaštitu u Europi.”
Nicolosi tvrdi da migranti mogu pozitivno pridonijeti europskim društvima, gdje je starenje domaćeg stanovništva veliki problem. “Ako se integriraju na tržište rada, mogu pridonijeti ekonomiji”, rekao je.
Vistisen u svojoj tvrdnji implicira da migranti predstavljaju nasilnu prijetnju Europi. Nicolosi se ne slaže s tim, rekavši da je to opasan narativ: “Poruka je, po mom mišljenju, opasna, jer on [Vistisen] namjerava reći da su migranti, u načelu, opasni i kriminalci.”
“Ljudi žele izvući iz tih statistika da su zločini uglavnom počinjeni od strane migranata. Mislim da bi bilo vrlo pristrano zaključiti da statistike kriminala čine samo migranti”, kaže Nicolosi.
Vistisen je također poznat po tvrdnjama da se migranti, posebno iz islamskih zemalja, nisu uspjeli integrirati u europska društva. Nicolosi smatra da je taj pristup previše jednostavan, tvrdeći da je integracija dvosmjerna ulica.
“Integracija je vrlo složena tema”, kaže, objašnjavajući da migranti također trebaju imati prilike za integraciju. Prema njemu, pitanje je: pruža li država potrebne kanale s nužnim sredstvima za integraciju migranata? Nicolosi naglašava da opisivanje migranata kao kriminalaca stvara negativan stav prema njima, sprječavajući ih u integraciji: “Mislim da opisivanje migranata kao kriminalaca može blokirati proces integracije.”
Argumenti
Godine 2015., 998.260 izbjeglica izvan Europe došlo je u Njemačku. To je 268% više nego 2014. godine (372.408). Također je u Austriji broj ne-europskih izbjeglica porastao za 219% s 39.425 u 2014. na 86.469 u 2015. godini. S druge strane, Španjolska je imala povećanje od samo 112% (164.369 na 183.675).
Statistike Eurostata za neeuropske imigrante u Europi – Njemačka, Španjolska (ove dvije imaju najviše imigranata) i Slovačka (najmanji broj imigranata)
Za razliku od Njemačke i Austrije, neke zemlje nisu imale istu politiku prema migrantima. Za usporedbu, ovaj članak će usporediti kriminal u Hrvatskoj, Španjolskoj i Nizozemskoj od 2015. godine. Također, pojam “nasilni zločin” ne postoji u ovim zemljama kao specifična skupina zločina u statistikama, pa ćemo predstaviti ukupan broj zločina i broj zločina počinjenih od strane stranaca. Također, ne postoje statistike za zločine koje su počinili imigranti, ali postoje statistike za zločine koje su počinili stranci. A prema definiciji Cambridge rječnika, stranac je osoba koja dolazi iz druge zemlje.
Kriminal u Hrvatskoj
Godine 2015., godine migracija, kriminal u Hrvatskoj se malo povećao u odnosu na 2014. godinu. Bilo je 92 zločina više koji su počinili stranci. A u 2023. godini, za koju imamo najnovije podatke broja zločina koje su počinili stranci iznosi 3419, što je 2358 više nego 2015. godine. Ali ukupan broj zločina u 2023. povećao se samo za 29.
Broj zločina u Hrvatskoj:
| UKUPNO | NE-HRVATI | |
| 2014 | 56851 | 969 |
| 2015 | 59233 | 1061 |
| 2023 | 59262 | 3419 |
Statistički pregled osnovnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada za 2023. Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Postotak stranih kriminalnih počinitelja:
| 2014 | 969/56851=0,0170445551 | 1,70445551% |
| 2015 | 1061/59233=0,0179123124 | 1,79123124% |
| 2023 | 3419/59262=0,0576929567 | 5,76929567% |
Statistički pregled osnovnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada za 2023. Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Kriminal u Španjolskoj
Prema Organskom zakonu 10/1995, od 23. studenog, Španjolskog kaznenog zakona i sa svim dopunskim zakonodavstvom ažuriranim u službenom državnom biltenu (BOE), nasilni zločin bi bio uokviren u bilo koji zločin koji koristi silu za nanošenje štete i djelovanje protiv osobe, kao što su pljačka, napad ili ubojstvo; povezani zločini protiv imovine; zločini seksualne prirode; zločini protiv javnog zdravlja; zločini protiv države.
U Španjolskoj, zločini koje su počinili Španjolci su porasli za 128.175. U 2015. godini bilo ih je 380.244, a u 2022. bilo ih je 508.419. S druge strane, zločini koje su počinili stranci su manji. U 2015., počinjeno je 91.808, a brojka se povećala na 172.314 u 2022. godini.
Izvor: Kriminalistički statistički portal. Ministarstvo unutarnjih poslova. Španjolska
Izvor: Kriminalistički statistički portal. Ministarstvo unutarnjih poslova. Španjolska
Broj imigranata znatno je porastao u ovih sedam godina, čak i tako, zločini koje su počinili stranci su manji. U 2015. došlo je 342.114, a 2022. došlo je 1.258.894.
Izvor: Eurostat. Statistike imigrantske populacije od 2015. do 2022.
Kriminal u Nizozemskoj
Grafikon koji prikazuje postotak registriranih osumnjičenika sa stranom putovnicom u usporedbi s postotkom populacije migrantskog porijekla. Godine označene s [ * ] odnose se na privremene podatke o kriminalu. Izvor: Vizualizacija je rezultat kombinacije ovih nizozemskih statistika o kriminalu po nacionalnosti i nizozemskih statistika o postotku stanovništva s migrantskim porijeklom iz nizozemskog statističkog ureda CBS (Statistički ured Nizozemske)
Gledajući grafikon, možemo primijetiti povećanje broja registriranih osumnjičenika sa stranom putovnicom od početka prikupljanja podataka. Došlo je do primjetnog povećanja stranih osumnjičenika od 2014. godine, godinu dana prije europske migracijske krize, do 2018. godine; s 16,3% na 19,8%. Dodatno, postoji pad stranih osumnjičenika s 20,2% u 2019. na 19,6% u 2020. I konačno, nagli porast stranih osumnjičenika od 2021. nadalje; s 19,9% u 2021., 22,7% u 2022. i 24,8% u 2023.
Dodajući podatke o postotku populacije migrantskog porijekla, možemo primijetiti i tamo povećanje. No, u usporedbi s podacima o migraciji, ne možemo vidjeti jasnu korelaciju. Postotak populacije migrantskog porijekla raste mnogo glatkije i stabilnije.
Čak ni u trenutku prije i poslije migracijske krize, kada je došlo do primjetnog povećanja stranih osumnjičenika, nije bilo stvarnog naglog povećanja imigracije. To odgovara stvarnosti da Nizozemska u to vrijeme, za razliku od Njemačke i Austrije, nije primala dodatne migrante kako bi olakšala državama poput Italije i Grčke od velikog broja migranata koji su dolazili preko Sredozemnog mora.
Zaključak
Ukratko, tvrdnja da gotovo 60% nasilnih zločina u Njemačkoj počine muškarci s migrantskog porijekla je netočna jer se broj u tvrdnji zapravo odnosi na Nijemce, a ne na osobe migrantskog porijekla. Također, tvrdnja je netočna jer ne postoje statistike o kriminalu za osobe migrantskog porijekla.
Autori: Ela Hamzić i Andrea Vlašić, Fakultet političkih znanosti (Zagreb, Hrvatska); Ramses Kalse, Institut za medije, Sveučilište primijenjenih znanosti Utrecht (Utrecht, Nizozemska); Lena Kümmel, Fakultet menadžmenta, informacija i tehnologije, Sveučilište primijenjenih znanosti Jade (Wilhelmshaven, Njemačka); Aleix Planella Català, Fakultet komunikacijskih znanosti, Autonomno sveučilište u Barceloni (Cerdanyola del Vallès, Španjolska) s predavačem Alice Düwel sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Jade (Wilhelmshaven, Njemačka)
Mentorica: doc. dr.sc. Petra Kovačević
