Tijekom intervjua na Hrvatskoj radioteleviziji 10. svibnja, hrvatska kandidatkinja za Europski parlament Katarina Peović izjavila je: “Samo 1% proračuna Europske unije je udio u BDP-u svih država. Amerika ima 33% svog proračuna u odnosu na BDP.” Uspoređujući proračun EU i SAD-a u odnosu na njihovu tržišnu vrijednost, tvrdi da bi EU trebala povećati svoju potrošnju uvođenjem poreznog sustava. Utvrdili smo da je ova izjava većinom točna u pogledu postotaka. Međutim, ekonomski i fiskalni sustavi ne mogu se tako lako uspoređivati, što predstavlja lažnu ekvivalenciju.
Katarina Peović je hrvatska političarka s ljevice s ljevice s ljevice s ljevice koja je bila kandidatkinja za Europski parlament kao predstavnica Radničke fronte, demokratske socijalističke stranke. Osnovana 2014., Radnička fronta je punopravna članica Stranke europske ljevice i podržava antifašizam, antimilitarizam i radnička prava. Dana 10. svibnja Katarina Peović govorila je u programu Hrvatske radiotelevizije o svom programu i idejama u vezi s izborima za EU 2024., rekavši: “Samo 1% proračuna Europske unije je udio u BDP-u svih država. Amerika ima 33% svog proračuna u odnosu na BDP.” Uspoređujući proračun EU s proračunom SAD-a u odnosu na njihov BDP, htjela je istaknuti da proračun EU nije dovoljan. Budući da tvrdnji nedostaje konteksta tijekom intervjua, ostaje nejasno na koje se razdoblje Peović poziva i koji se zaključci iz toga mogu izvući. Stoga je potrebno provjeriti podatke i kontekst.
Proračun EU-e i SAD-a u odnosu na njihov BDP
KontKontakktiraliirali smo smo Katarinuu Peović kojkoja je objasnila objasnila da se podaci na koje se pozivala odnose na 2023. godinu. U svojoj izjavi na televiziji, političarka je tvrdila da proračun EU-e iznosi 1% ukupnog BDP-a svih europskih država. BDP ili bruto domaći proizvod označava tržišnu vrijednost sve robe i usluga proizvedenih unutar države, mjereći ekonomsku aktivnost. Kako se BDP razlikuje među europskim državama, svaki član EU-a ne doprinosi ukupnom BDP-u u istoj mjeri.
Prema Eurostatu, ukupni BDP svih 27 članica Europske unije iznosio je 16 969 694,5 milijardi eura u 2023. Proračun EU-e koji je Europska komisija predložila za istu godinu iznosio je 185 milijardi eura. Taj godišnji proračun EU-e podijeljen s BDP-om svih država EU-e daje nešto više od 1%. Tvrdnja Peović da je proračun EU-e samo 1% ukupnog BDP-a EU-e stoga je točna i može se potkrijepiti podacima iz različitih pouzdanih izvora.
Prema Peović, u usporedbi s tim, SAD izdvaja 33% svog BDP-a kao svoj proračun. Kako Peović dodaje putem e-pošte, proračun varira zbog posebnih programa kao što je bilo za vrijeme krize s koronavirusom i inflacije ili subvencija za industrijske politike i ‘zelenu tranziciju’. Umjesto 2022. godine, ona se poziva na državne izdatke za 2022. koja prati Međunarodni monetarni fond, a koji su iznosili 36,26% BDP-a u SAD-u.
Usporedba neusporedivog: dva različita sustava
Osim toga, ekonomski i politički sustavi EU-e nisu usporedivi na način na koji ih Peović prikazuje u svojoj izjavi. Upitana o zaključku svoje izjave, Peović piše da SAD, “kao mnogo integriranija fiskalna unija, može prikupljati i upravljati s više sredstava za razne programe poput zelene tranzicije, dok je proračun EU-e ‘mizeran’ i ‘apsolutno nedovoljan za sličan program na razini Europske unije’.”
Da bi se razumjelo što je Peović mislila, važno je razumjeti monetarne i fiskalne sustave Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Unatoč njihovoj zajedničkoj predanosti tržišnim principima, njihovi pristupi monetarnoj politici, fiskalnoj politici i ekonomskoj upravi pokazuju značajne razlike.
Fiskalna politika
Sjedinjene Države djeluju po modelu suradničkog federalizma, gdje je fiskalna politika rezultat zajedničkih napora između federalne i državne razine. Kongres i predsjednik, koji predstavljaju zakonodavnu i izvršnu vlast, koordiniraju fiskalne odluke i donose zakone o oporezivanju i potrošnji. Na državnoj razini, pojedini odjeli za prihode prikupljaju poreze za financiranje federalnih programa.
S druge strane, Europska unija balansira između suvereniteta država članica i nadnacionalnog nadzora. Fiskalna politika prvenstveno se određuje neovisnim fiskalnim institucijama unutar država članica. Kao odgovor na ekonomske krize, federalne institucije EU-e poput Europske komisije i Parlamenta “sve više utječu na fiskalnu politiku kroz suradnju s agencijama na državnoj razini.”
Monetarna politika
U Sjedinjenim Državama, monetarnu politiku uglavnom koordinira na federalnoj razini putem Sustava federalnih rezervi. Ovaj centralizirani sustav djeluje kao federacija koja uključuje Odbor guvernera Federalnih rezervi i 12 regionalnih banaka. Te institucije surađuju kako bi postavile ciljeve monetarne politike usmjerene na održavanje financijske stabilnosti, smanjenje tržišnih rizika i kontrolu inflacije. Federalne rezerve koriste alate kao što su kontrola kamatnih stopa za usmjeravanje ekonomskih ishoda i osiguranje stabilnosti unutar financijskog sustava.
S druge strane Atlantika, Europska unija djeluje po sličnom modelu centralizirane monetarne politike kojom upravlja Europska središnja banka (ECB). Glavni zadatak ECB-a je zaštititi vrijednost eura i održavati stabilnost cijena u državama koje ga koriste. Odluke donose tijela kao što su Upravno vijeće i Izvršni odbor, koji surađuju na izradi i provedbi monetarnih politika. Ovaj centralizirani pristup omogućuje koordinaciju među državama članicama, osobito tijekom razdoblja financijske nestabilnosti, usklađivanjem njihovih ekonomskih planova i donošenjem monetarnih odluka na razini EU.
Ekonomski i politički sustavi EU i SAD-a pokazuju mnogo razlika. Izvor: Vijeće EU, Europsko vijeće, vlada Sjedinjenih Država
Prijedlog Katarine Peović: razumno rješenje?
Prema dodatnim informacijama, kandidatkinja Radničke fronte predlaže da EU poveća svoj proračun na 300-420 milijardi eura, što je 2,1-2,9% ukupnog BDP-a EU-e i uvede fiskalni sustav sličan onom u SAD-u. Peović ukazuje na studiju koju je nedavno objavila Europska konfederacija sindikata, u kojoj su zatražili od predstavnika EU-e da ne usvoje odluku o aktiviranju fiskalnih pravila. U travnju 2024. njihov zahtjev je odbijen i uvedena su nova fiskalna pravila.
Izjava Peović, unatoč dobrim namjerama, ne uvjerava stručnjake. Xavier Freixas je emeritus profesor ekonomije na Universitat Pompeu Fabra u Barceloni i bivši predsjednik Europskog financijskog udruženja i profesor Deutsche Banka za europsku fiskalnu integraciju. Smatra da su tvrdnje hrvatske političarke o proračunu EU-e nisu adekvatne zbog nepostojanja fiskalne unije EU-e: “To implicira da nema solidarnosti u smislu preraspodjele i da je unija mnogo niža.”
Međutim, slaže se s visoko korisnim aspektima teoretske fiskalne Europske unije u vezi sa proračunom: “Prijelaz na fiskalnu uniju značio bi ogroman porast.” Međutim, tvrdi da bi ta povećanja proračuna trebala biti mnogo velikodušnija od jednostavnog jednoznamenkastog porasta: “Povećanje s 1% na 2% po mom mišljenju nema smisla.”
Zaključak
Tvrdnja Katarine Peović da proračun EU-e iznosi samo 1% BDP-a uglavnom je točna u pogledu prikazanih postotaka, ali usporedba sa SAD-om je varljiva. Uspoređivanje EU-a, nadnacionalne unije, s jednom nacijom poput SAD-a u smislu strukture proračuna nije potpuno relevantno. Stoga je izjava hrvatske političarke uglavnom netočna.
Autori: Lucija Janušić i Andrea Vlašić, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu (Zagreb, Hrvatska); Karine Asatryan, Gruzijski institut za javne poslove (GIPA), Multimedijalno novinarstvo i upravljanje medijima (Tbilisi, Gruzija); Ferran Coll, Fakultet komunikacija, UPF (Barcelona, Španjolska); Allegra Knobloch, Crossmedia novinarstvo i odnosi s javnošću, Hochschule der Medien Stuttgart (Stuttgart, Njemačka)
Mentorica: doc. dr.sc. Petra Kovačević
Članak je nastao kroz program mobilnosti Erasmus Blended Intensive Program.
