Politička stranka MOST, koja je osnovana 2012. godine i koju trenutno vodi Božo Petrov, njezin osnivač i bivši gradonačelnik Metkovića, objavila je post na svom službenom Instagram profilu uspoređujući broj zahtjeva za azil u Mađarskoj i Hrvatskoj tijekom 2022. godine. „Hrvatska bi trebala spriječiti lažne zahtjeve za azil. U 2022. godini Mađarska je imala 45 takvih zahtjeva, a Hrvatska 12.870!” piše na slici. Stranka je također dodala sljedeći opis: „S ulaskom u Schengen, broj zahtjeva za azil skočio je na preko 60.000 u prvih deset mjeseci 2023. godine. Hrvatska bi trebala spriječiti ilegalne migrante koji nemaju pravo na azil da podnose neopravdane zahtjeve.“
Usporedba s Mađarskom
Statistike navedene u njihovoj objavi o broju podnesenih zahtjeva za azil u Hrvatskoj i Mađarskoj tijekom 2022. godine su točne. Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Europskog vijeća iz Eurostata, statističkog ureda Europske unije koji je odgovoran za objavljivanje visokokvalitetnih statistika i pokazatelja na razini Europe, Mađarska je imala 45 zahtjeva za azil tijekom 2022. godine, a Hrvatska 12.870 zahtjeva.
Zemlje EU su obvezane zakonodavstvom Unije slijediti dogovorene koncepte, kako bi se osigurala usporedivost podataka o azilu koje prenose Eurostatu. Podaci se prikupljaju iz administrativnih evidencija nacionalnih vlasti, uglavnom ministarstava unutarnjih poslova ili imigracijskih agencija kojima podnositelji azila podnose svoje zahtjeve za međunarodnu zaštitu.
Važno je napomenuti da je Mađarska imala najmanji broj zahtjeva za azil od svih 27 država članica EU tijekom 2022. godine. Godinu kasnije, Europski sud pravde presudio je da je Mađarska prekršila zakon EU-a o azilu neopravdano sprječavajući ljude da traže zaštitu. Nakon izbijanja pandemije koronavirusa 2020. godine, Budimpešta je zahtijevala da neki strani državljani ili osobe bez državljanstva prolaze preliminarne postupke prije podnošenja zahtjeva za azil. Morali su putovati u mađarska veleposlanstva u Beogradu ili Kijevu kako bi osobno podnijeli dokument kojim potvrđuju svoju namjeru za podnijeti zahtjev za azil. Mađarske vlasti su tada odlučivale hoće li im dopustiti ulazak u državu radi traženja zaštite.
Izvor: https://www.consilium.europa.eu/hr/infographics/asylum-applications-eu/#0
Europska komisija smatrala je da je ovaj preliminarni postupak kršenje zakona EU-a i tužila je Mađarsku na najvišem sudu Unije u Luxembourgu. ECJ je presudio u korist Komisije, s obrazloženjem da ovaj tip regulative uskraćuje ljudima pravo na učinkovito podnošenje zahtjeva za azil u Mađarskoj. Dokument kojim se izražava namjera podnošenja zahtjeva za azil nije predviđen europskim zakonodavstvom i ne jamči učinkovit i brz pristup postupku za odobravanje azila. Sud je također odlučio da mjera nije bila prikladna za borbu protiv pandemije. Komisija je već ranije ukorila Mađarsku zbog njezine stroge politike prema izbjeglicama. ECJ je također već poništio ključne dijelove mađarskog sustava azila u svojim ranijim presudama, što je važna točka koja nije spomenuta u Instagram objavi MOST-a. Njihova objava je objavljena u studenom 2023. godine, dok je presuda bila donesena u lipnju 2023. godine, pet mjeseci ranije.
97% migranata ne ostaje u Hrvatskoj
Tvrdnja MOST-a , koja spominje da je broj zahtjeva za azil „skočio na preko 60.000 u prvih deset mjeseci 2023. godine, nakon ulaska u Schengen“, također nije točna. Prema podacima na koje se pozivaju (s obzirom na spominjanje specifičnog razdoblja od deset mjeseci) je “Izvješće o ilegalnim migracijama na području Republike Hrvatske za razdoblje od ulaska Republike Hrvatske u Schengenski prostor“ koje je bilo dostavljeno predsjedniku sabora, Gordanu Jandrokoviću, od strane hrvatske Vlade u studenom 2023. godine. Prema izvješću, u prvih deset mjeseci bilo je zabilježeno 60.440 izraženih namjera za traženje međunarodne zaštite. Od tog broja, samo 1400 osoba je zapravo podnijelo zahtjev za azil, dok su ostali napustili Hrvatsku. Komentirajući izvješće, ministar unutarnjih poslova Hrvatske, Davor Božinović, objasnio je da „97 posto njih ne ostaje u Hrvatskoj”, dodajući da zemlja nije izložena nekontroliranom priljevu migranata i neće postati žarište za migracije.
Kako bih u potpunosti provjerila navedene statistike, Uredu MOST-a je bio poslan upit 17. lipnja s molbom da dostave izvore informacija koje su koristili za brojke navedene u objavi, na koji u roku od dva tjedna još uvijek nisu odgovorili.
Zaključak
Objava na društvenoj mreži Instagram, koju je politička stranka MOST objavila u rujnu 2023. godine uglavnom je netočna. Iako su brojevi zahtjeva za azil koje su usporedili u Hrvatskoj i Mađarskoj tijekom 2022. godine istiniti, objava ne sadrži ključne informacije o presudi Europskog suda pravde donesenoj pet mjeseci ranije, kojom je zaključeno da je Mađarska prekršila zakon EU-a o azilu neopravdano sprječavajući ljude da traže zaštitu. Tvrdnja u njihovom opisu, koja spominje da broj zahtjeva za azil u Hrvatskoj premašuje 60 tisuća u prvih deset mjeseci 2023. godine nakon ulaska u Schengen, također je netočna. Iako je zemlja imala više od 60 tisuća izraženih namjera za traženje međunarodne zaštite tijekom tog razdoblja, samo je 1400 osoba zapravo podnijelo zahtjev za azil, dok su ostali napustili Hrvatsku, prema izvješću Vlade.
Autorica: Laura Vidović
Mentorica: doc. dr. sc. Milica Vučković
