César Luena, španjolski zastupnik u Europskom parlamentu izjavio je ”Zakon kaže da moramo obnoviti bio ekosustave i staništa jer je 95% staništa u lošem stanju. 48% usjeva ovisi o oprašivanju kukcima. Kukci nestaju, 70% tla je degradirano, što dovodi u opasnost proizvodnju hrane i čini ekosustave osjetljivijima na ekstremne klimatske događaje”. Ova tvrdnja vezana je uz Zakon o obnovi prirode koji je Europska komisija predložila u lipnju 2022.,a usvojila u veljači 2024. César Luena u svojoj je izjavi iznio nekoliko ključnih tvrdnji o stanju ekosustava i njihovom utjecaju na poljoprivredu. Tvrdnja uključuju loše stanje staništa, ovisnost usjeva o oprašivanju kukcima, smanjenje populacija insekata, degradaciju tla i njihove posljedice na proizvodnju hrane i osjetljivost ekosustava na klimatske promjene.
Ugrožena staništa i sve manje kukaca
Prvi dio tvrdnje glasi da “Zakon kaže da moramo obnoviti bio ekosustave i staništa jer je 95% staništa u lošem stanju.” Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), 81% staništa od interesa za EU nalazi se u nepovoljnom stanju očuvanja. Iako brojka od 95% može biti blago preuveličana, tvrdnja je u suštini točna jer ukazuje na ozbiljan problem koji zahtijeva hitnu akciju.
Drugi dio tvrdnje kaže da “48% usjeva ovisi o oprašivanju kukcima”. Ova tvrdnja je u skladu s istraživanjima koja pokazuju da je značajan dio globalne poljoprivredne proizvodnje ovisan o oprašivanju insektima. Prema izvješću Food and Agriculture Organization (FAO), oko 75% svjetskih prehrambenih usjeva oslanja se na oprašivanje. Iako konkretna brojka može varirati, tvrdnja o značajnoj ovisnosti usjeva o oprašivačima je potkrijepljena podacima te je iz tog razloga činjenično točna. Nadalje, da “kukci nestaju” također je potkrijepljena tvrdnja znanstvenim dokazima. Brojni izvještaji potvrđuju dramatičan pad populacija insekata širom svijeta. Studija objavljena u časopisu “Biological Conservation” 2019. godine pokazuje da su populacije insekata smanjene za 40% na globalnoj razini, s prijetnjom izumiranja za trećinu vrsta.
Degradirano tlo i ugrožena proizvodnja hrane
Posljednje što Luena navodi jest da je “70% tla degradirano” što se također temelji na stvarnim podacima jer se prema izvješću Europske komisije procjenjuje da je između 60% i 70% tla u EU pod određenim stupnjem degradacije zbog faktora kao što su erozija, zbijanje, salinizacija i gubitak organske tvari. Iako postoji određena varijacija u brojkama, tvrdnja da je veliki postotak tla degradiran je valjana.
Konačno, tvrdnja da degradacija tla, smanjenje populacija oprašivača i loše stanje staništa “dovodi u opasnost proizvodnju hrane i čini ekosustave osjetljivijima na ekstremne klimatske događaje” također je dobro potkrijepljena. Prema izvješću Međuvladine znanstveno-političke platforme za biološku raznolikost i usluge ekosustava, gubitak biološke raznolikosti i degradacija ekosustava, uključujući oprašivače, ozbiljno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju i povećavaju ranjivost ekosustava na klimatske promjene. Zdravi ekosustavi pružaju vitalne usluge poput oprašivanja i regulacije klime, a njihov gubitak može imati ozbiljne posljedice na poljoprivredu i otpornost ekosustava na klimatske promjene.
Zaključak
Tvrdnje koje je iznio César Luena su uglavnom točne i poduprte dostupnim znanstvenim podacima. Postoji blaga razlika u postotcima u nekim tvrdnjama, ali ukupna poruka o hitnosti obnove ekosustava i zaštite okoliša ostaje validna. Ove tvrdnje ukazuju na ozbiljnu potrebu za hitnom akcijom kako bi se zaštitili i obnovili naši ekosustavi, osigurala održiva poljoprivreda i poboljšala otpornost na klimatske promjene.
Autorica: Viktoria Mačinković
Mentor: prof. dr. sc. Igor Vidačak
