Mislav Kolakušić hrvatski je pravnik i političar, bivši sudac, a donedavno zastupnik u Europskom parlamentu gdje je izjavom koja se ovdje provjerava obeshrabrio masivniju proizvodnju električnih automobila. Iz njegovog govora u EU parlamentu ističe se tvrdnja da „uvođenjem desetaka milijuna električnih automobila, cijena struje otići će u nebo, siromašni građani više si je neće moći priuštiti“.
Elektrifikacija automobila u Europi doživljava značajan porast, potaknuta strožim emisijskim regulacijama, poticajnim mjerama vlada i rastućom sviješću o klimatskim promjenama. Broj proizvođača električnih vozila se povećava, a time i dostupnost te raznolikost modela. Povećava se i infrastruktura punionica, podržana investicijama i inicijativama kako bi se potaknuo prijelaz na električna vozila, dok se potrošači sve više okreću održivijim opcijama vožnje.
Električni automobili i cijene struje
Kao glavnu tezu u svojoj izjavi, Kolakušić spominje kako će masovno kupovanje električnih vozila, odnosno automobila, rezultirati u enormnom povećanju cijena struje za sve građane. Uvođenje velikog broja električnih vozila (dalje u tekstu: EV) povećat će potražnju za električnom energijom. Međutim, studije pokazuju da se ovaj porast može učinkovito upravljati strateškim praksama punjenja, poput odgođenog punjenja kod kuće i punjenja na radnom mjestu. Poticanjem punjenja izvan najprometnijeg vremena u danu, moguće je smanjiti opterećenje mreže i izbjeći potrebu za značajnim novim infrastrukturnim ulaganjima, čime se može spriječiti drastično povećanje cijena.
Istraživanja pokazuju da, uz pravilno upravljanje i strateško planiranje, uvođenje velikog broja EV-ova ne mora nužno dovesti do naglog porasta cijena električne energije. Integracija obnovljivih izvora energije i pametne mreže može dodatno ublažiti ove učinke. Primjerice, korištenje solarne energije za skladištenje tijekom radnih sati proizvodnje može uravnotežiti povećanu potražnju uzrokovanu EV-ovima.
Iako povećanje potražnje za električnom energijom potencijalno može dovesti do nekog povećanja cijena, mjera u kojoj to utječe na pristupačnost za kućanstva s niskim primanjima ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući vladine politike i subvencije. Na primjer, subvencije za EV-ove i ulaganja u obnovljive izvore energije, koji se mogu pronaći i u hrvatskom zakonodavstvu, mogu nadoknaditi potencijalna povećanja troškova. Nadalje, mjere energetske učinkovitosti i druge socijalne tarife mogu zaštititi ranjive potrošače od značajnih povećanja cijena.
EV-ovi obično imaju niže operativne i troškove održavanja u usporedbi s konvencionalnim vozilima. Ove uštede mogu dugoročno koristiti svim potrošačima, uključujući kućanstva s niskim primanjima. Prijelaz na EV-ove, uz odgovarajuće politike, može rezultirati ukupnim ekonomskim koristima unatoč početnom povećanju potražnje za električnom energijom.
Zaključak
Izjava Mislava Kolakušića da će uvođenje desetaka milijuna električnih automobila učiniti električnu energiju “oskudnim resursom“ za siromašne građane je uglavnom netočna. Iako će povećana potražnja za EV-ovima podići potražnju za električnom energijom, pravilno upravljanje strategijama i politike mogu spriječiti drastična povećanja cijena. Osim toga, dugoročne ekonomske koristi od nižih troškova korištenja vozila i poboljšanje energetske učinkovitosti mogu nadoknaditi potencijalne negativne utjecaje na cijene električne energije. Stoga, uz strateško planiranje i potpornu politiku, prijelaz na EV-ove može se upravljati na način koji ne opterećuje nerazmjerno kućanstva s niskim primanjima.
Autor: Patrik Hodak
Mentor: prof. dr. sc. Igor Vidačak
