Premijer Andrej Plenković u veljači 2024. izjavio je kako oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine te da smo u tom pogledu dobri i iznad prosjeka Europske unije. Provjeravanjem kredibiliteta izvora i analize podataka utvrdili smo da je ta tvrdnja uglavnom točna jer se odnosi na točan podatak, ali za 2021. godinu i dobnu skupinu 16-74 godine.

Tvrdnja premijera Andreja Plenkovića

Na  2. sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju održanog 22. veljače 2024. godine premijer Plenković je naveo podatak da „oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine” i tu smo, rekao je ,,dobri i iznad prosjeka EU-a…“. Premijerova aproksimacija (,,oko”) te vremenska i dobna neodređenost tvrdnje pobudila je sumnju u točnost podataka. Kako bismo saznali u kojoj mjeri je ta tvrdnja točna, istražili smo podatke dostupne na Eurostatu, ali javili smo se i Centru znanja za zelenu i digitalnu tranziciju te samom uredu premijera Andreja Plenkovića.

Digitalne vještine građana Republike Hrvatske

Na Nacionalnom vijeću za digitalnu transformaciju, 22. veljače, upućen je nacrt prijedloga programa politika „Put u digitalno desetljeće 2030“ koje čine važne korake digitalne transformacije, a kako prenosi Zimo, obuhvaća digitalizaciju države i javne uprave, gospodarstva i društva, kako bi brzi Internet bio dostupan svima te kako bi se dodatno razvile digitalne vještine. Nadalje, cilj je cijele EU, ali i Hrvatske da do 2030. godine taj postotak naraste na 80 posto građana s osnovnim digitalnim vještinama, ali kako ističe premijer, želja mu je da Hrvatska pritom bude u prvih pet članica EU.

Prema Eurostatu, digitalne vještine obuhvaćaju pet područja, a to su informacijska i podatkovna pismenost, vještine komunikacije i suradnje, vještine stvaranja digitalnog sadržaja, sigurnosne vještine i vještine rješavanja problema. Da bi ljudi imali osnovne digitalne vještine, potrebno je znati obavljati barem jednu aktivnost u svakom području.

Kada su u pitanju osnovne digitalne vještine, prema tvrdnji premijera Plenkovića, s obzirom na to da nigdje nije jasno naznačeno, moglo bi se zaključiti kako se radi o vještinama više-manje svih građana Republike Hrvatske. Baze podataka statističkog ureda Eurostat nude uvid u statistiku Razina digitalnih vještina pojedinaca prema zemlji rođenja. Ako se vodimo recentnim Eurostatovim podacima, Plenkovićeva tvrdnja je uglavnom netočna. Naime, prosjek EU u 2023. godini iznosio je 55,56 posto građana između 16 i 74 godine koji imaju osnovne digitalne vještine. U Hrvatskoj taj postotak, 2023. godine, iznosi 58,95 posto. Utoliko je točno to da se Hrvatska nalazi iznad prosjeka Europske unije, no netočno je to da 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine.

Slika 1.2. Eurostat; Razina digitalnih vještina pojedinaca u 2023. godini (u %)

Na koga su se podaci zapravo odnosili

Zbog nelogičnosti tvrdnje i pronađenih podataka, ali i manjka informacija, poslali smo upit uredu Andreja Plenkovića. Napisali smo koje smo podatke pronašli i upitali na koje podatke su se oni pozvali te odnosi li se to na određenu dobnu skupinu ili vremensko razdoblje s obzirom da to nigdje nije bilo istaknuto. Od Ureda predsjednika Vlade zaprimili smo odgovor i izvor podataka. Naime, ta tvrdnja se odnosi na dobnu skupinu građana starosti od 16 do 74 godine. Poslali su nam i poveznicu koja potvrđuje premijerove tvrdnje, ali ono što je zanimljivo kad se otvori taj članak s podatkom jest taj da se podaci poklapaju s onima iz 2021. godine, a ne sa zadnjim podacima koji su objavljeni za 2023. godinu.

Prema statističkim podacima iz 2021. godine, postotak osoba s osnovnim digitalnim vještinama ili onih koji imaju nešto veća znanja od toga u EU iznosi prosječno 53,9 posto, dok je prosjek Hrvatske bio 63,4 posto. Kada analiziramo podatke za 2023. godinu, ponovno dođemo do toga da u 2023. godini osobe između 16 i 74 godine s osnovnim digitalnim vještinama čine 55,6 posto građana EU, a u Hrvatskoj te osobe čine 59 posto.

Slika 1.3. Eurostat; Podaci o digitalnim vještinama u 2023. godini među građanima starosti 16 do 74 godine

Također se želimo osvrnuti i na drugi dio premijerove izjave gdje se navodi kako je cilj dostići 80 posto na razini čitave EU, pa tako i u Hrvatskoj, te da Hrvatska želi biti među prvih 5 članica po postotku osoba sa osnovnim digitalnim vještinama. Naime, primjetan je silazan trend u postotku osoba sa osnovnim digitalnim vještinama u Hrvatskoj, dok prosjek EU raste.

Slika 1.4. Eurostat; Praćenje trenda rasta/pada postotka osoba s osnovnim digitalnim vještinama.

Javili smo se i Centru znanja za zelenu i digitalnu tranziciju s upitom o tome koliko su zapravo građani Republike Hrvatske digitalno pismeni te što država treba napraviti i osigurati kako bismo nastavili ka boljem i većem digitalnom opismenjavanju građana, ali odgovor nažalost nismo dobili.

Zaključak

Valja istaknuti kako je premijer Andrej Plenković izjavu koju smo analizirali dao u veljači 2024. godine, dok su nepovoljniji podaci za 2023. godinu objavljeni 11. travnja 2024. godine. Stoga provjerom primarnog izvora utvrđujemo kako je premijerova tvrdnja u navedenom trenutku bila uglavnom točna jer svježi podaci Eurostat-a još nisu bili dostupni, ali premijer čini propust tako što izostavlja važne informacije o tome na koje razdoblje i dobnu skupinu se tvrdnja odnosi.

Autori: Emma Matijević i Nikica Stijepić
Mentor: doc. dr. sc. Mario Munta