Alternativa za Njemačku (AfD) objavila je video na svom službenom Instagram kanalu u travnju 2024. tvrdeći: „Mi (Njemačka) smo najveći neto prinositelji, ali smo siromašniji, moramo raditi duže i imamo manje vlasništva nad kućama od većine članova EU-a.“ Također su prikazali statistike kako bi potkrijepili tvrdnju u videozapisu, ali nisu naveli izvore ili dokaze za te brojke. Nakon što smo kontaktirali AfD i zatražili od njih izvore, nisu odgovorili. Svaka od tema navedenih u tvrdnji bit će posebno provjerena.
AfD je desno populistička stranka u Njemačkoj poznata po kritičnom stavu prema Europskoj uniji i imigracijskim politikama. AfD trenutno ima 77 zastupnika u njemačkom Bundestagu, što predstavlja 10,47% svih zastupnika. Imaju 9 zastupnika u Europskom parlamentu za Identitet i demokraciju, što predstavlja 8,37 % svih zastupnika.
Neto doprinos Njemačke u EU
Sljedeći dio ocjenjuje tvrdnju da je Njemačka najveći neto prinositelj Europskoj uniji, što se izračunava oduzimanjem doprinosa od novca koji su primili. U videozapisu, AfD tvrdi da Njemačka doprinosi 16 milijardi eura (neto) Europskoj uniji, bez izvora podataka.
Prema statistikama iz Statista iz 2021. godine, Njemačka je zaista najveći neto prinositelj Europskoj uniji. U proračunu za 2021. godinu, Njemačka je doprinijela sa 25,6 milijardi eura više nego što je primila od EU-e. To je više nego što je AfD rekao u videozapisu, ali statistike su iz 2021. godine, a videozapis iz 2024. godine.
Osim toga, Njemačka doprinosi 0,58 posto svog bruto nacionalnog dohotka (BND) proračunu EU-e, čime postaje najveći neto prinositelj. Prema Eurostatu, BND je zbroj prihoda stanovnika ekonomije u određenom razdoblju. Jednako je BDP-u minus primarni dohodak koji se plaća od strane rezidenata ne-rezidentskim jedinicama, plus primarni dohodak koji se prima od ostatka svijeta.
Zaključno, možemo reći da, iako je Njemačka najveći neto prinositelj EU-i, važno je ne gledati samo na apsolutni iznos plaćanja država, već ih staviti u odnos na odgovarajuću ekonomsku snagu i veličinu stanovništva.
Bogatstvo Njemačke u usporedbi s EU-om
Što se tiče tvrdnje da je Njemačka siromašnija od većine država EU-e, važno je obratiti pozornost na bogatstvo države i urediti ga s drugim državama.
Postoje tri načina za procjenu bogatstva neke zemlje: gledajući bruto domaći proizvod (BDP), Njemačka ima BDP od 4.085 milijardi USD ili 48.756 USD po glavi stanovnika, što se preračunava u 3.730,42 milijardi eura i 44,523 eura, što je čini jednom od najvećih svjetskih ekonomija, trenutno rangiranom na 4. mjestu globalno.
Drugi način za otkrivanje bogatstva zemlje je gledajući Neto nacionalno bogatstvo. Neto nacionalno bogatstvo Njemačke značajno doprinosi globalnom bogatstvu. U 2021. godini, njemački udio u globalnom bogatstvu bio je 18,5%. Iako se raspodjela bogatstva razlikuje među državama, ukupno bogatstvo Njemačke ostaje značajno. Ona je prva u EU-i s ukupnim bogatstvom od 18,27 bilijuna dolara, što se pretvara u 16,68 bilijuna eura.
Treći pokazatelj bogatstva je prihod i kupovna moć. Prosječne godišnje neto plaće za Njemačku iznose 66.635,37 eura za 2022. godinu, prema Euronewsu. S tom svotom, Njemačka zauzima 7. mjesto među svim državama EU-e.
Nakon pomnog analiziranja, tvrdnja da je Njemačka “siromašnija” od većine drugih članica EU-a pokazuje se netočnom. Ekonomski procvat Njemačke, značajno neto bogatstvo i visok BDP po glavi stanovnika potvrđuju njezinu snažnu poziciju unutar Europske unije, odbacujući pojam ekonomske inferiornosti unutar bloka.
Dob za umirovljenje
Da bismo provjerili mora li Njemačka raditi duže od većine članica EU-a, fokusiramo se na zakonsku dob za umirovljenje u Njemačkoj i uspoređujemo je s ostalim članicama EU-a. Drugi mogući način bio bi provjeriti duljinu radnih sati u Njemačkoj i usporediti ih, ali nismo koristili ovu metodu jer kontekst videozapisa ukazuje na to da se radi o dobi za umirovljenje.
Prema Finskom centru za mirovine, 5 od 27 država EU-a ima zakonsku dob za umirovljenje od 66 godina, uključujući Njemačku. Pet drugih država EU-e ima dob za umirovljenje iznad 66 godina, dok preostalih 19 ima dob za umirovljenje manju od 66 godina. Zaključno, Njemačka pripada među 10 zemalja s najkasnijom dobi za umirovljenje.
Međutim, osim ove izjave, AfD također prikazuje grafikon na svojoj Instagram objavi sa statistikama iz 4 zemlje: Njemačka, Francuska, Grčka i Poljska.
Na ovom grafikonu, AfD tvrdi da je dob za umirovljenje u Njemačkoj 63 godine. Nije jasno misle li na zakonsku dob ili prosječnu dob za umirovljenje. Također, ne navode izvor ili datum odakle dolaze statistike.
Izvor: Finski centar za mirovine
Prema statistikama Finskog centra za mirovine, zakonska dob za umirovljenje u različitim europskim državama u 2024. godini. Njemačka je označena slovima ‘DE’ i ima zakonsku dob za umirovljenje od 66 godina.
To se ne poklapa s grafikonom s Instagram objave AfD-a. Druge navedene države na grafikonu također se ne poklapaju. Budući da brojevi uopće ne odgovaraju, potražili smo i prosječnu dob za umirovljenje, kako bismo vidjeli je li AfD koristio te brojeve umjesto toga.
Izvor: Statista
Karta Europe iz Statista iz 2020. Godine pokazuje prosječnu dob za umirovljenje u različitim europskim državama. Na ovoj karti, prosjek Njemačke je 63 godine, što se podudara s grafikonom iz AfD-a.
Međutim, druge navedene države se ne poklapaju s ovom kartom. Zaključno, tvrdnja da Njemačka mora raditi duže čini se točnom, ali imajte na umu da dob za umirovljenje nije fiksan broj, stoga usporedba podataka može biti zbunjujuća. Bez obzira na to, brojevi i statistike su netočni.
Vlasništvo nad kućama
Iako je tvrdnja da Njemačka ima manje vlasništva nad kućama činjenično točna, kontekst u kojem se koristi je obmanjujući. Statistike vlasništva nad kućama mogu biti iznenađujuće. Bogatije države zapravo imaju niže stope vlasništva nad kućama, dok siromašnije imaju više. Vlasništvo nad kućama nije u korelaciji s bogatstvom. Ovo je ključan kontekst za izjavu jer je jasno da je AfD koristio to kao jedan od pokazatelja bogatstva.
Izvor: Eurostat
Prema podacima Eurostata, većina vlasnika kuća nalazi se u Rumunjskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Litvi. Na dnu liste su Njemačka, Austrija, Danska, Francuska i Švedska. Kada pogledamo ovo, možemo zaključiti da ovaj grafikon nije povezan s bogatstvom države. U odnosu na ranije spomenute prosječne godišnje neto plaće, od top 10 država EU-i čiji građani imaju najvišu godišnju plaću, sedam ih je na dnu liste vlasništva nad kućama.
Izvor: Eurostat
Ovaj grafikon prikazuje stopu prenapučenosti u državama Europske unije 2021. godine. Država s najviše vlasnika kuća također je ona koja, prema najnovijim podacima, ima najveću stopu prenapučenosti u Europi. Prenapučenost je jedan od načina mjerenja kvalitete stanovanja. Kućanstvo je prenapučeno ako nema dovoljno soba. Od prvih deset država s najviše vlasnika kuća, sedam ih je također u prvih deset po stopi prenapučenosti, što znači da nemaju kvalitetno stanovanje, stoga se mogu kategorizirati kao siromašnije zemlje.
S obzirom na ovaj kontekst, podaci o vlasništvu nad kućama zapravo dokazuju da je Njemačka bogata država.
Zaključak
Primjenjujući metodologiju Europske udruge za obuku novinara (EJTA) na tvrdnje koje je iznijela Alternativa za Njemačku (AfD), nalazimo da su dvije od četiri izjave netočne. Iako je tvrdnja da je Njemačka najveći neto prinositelj točna, činjenice koje podržavaju tu tvrdnju su netočne. Konkretno, tvrdnje da Nijemci moraju raditi duže od većine drugih zemalja EU-a i da Nijemci imaju manje vlasništva nad kućama od većine zemalja EU-a ne usklađuju se s trenutnim podacima i kontekstom.
Prema ovoj procjeni, prema EJTA standardima, tvrdnja se kategorizira kao “većinom netočna” ako se značajan dio izjave pokaže netočnim, čak i ako su neki elementi točni. Stoga, budući da se videozapis AfD-a ne smatra vjerodostojnim, ukupna tvrdnja koju je iznio AfD u navedenom kontekstu može se klasificirati “većinom netočna.”
Autori: Artur Čulkov, (Mariupoljsko državno sveučilište, Ukrajina); Anne De Wever, (Sveučilište Thomas More, Belgija); Nike Tecklenborg, (Visoko učilište, Njemačka); Nina Čepo i Andrea Vlašić, (Fakultet političkih znanosti, Hrvatska) s predavačem Nurijom Simelio (Autonomno sveučilište u Barceloni, Španjolska)
Mentorica: doc. dr.sc. Petra Kovačević
Članak je nastao kroz program mobilnosti Erasmus Blended Intensive Program.