Kandidatkinja i nositeljica nezavisne liste “Gen Z” na izborima za Europski parlament Nina Skočak gostovala je 7. svibnja 2024. u emisiji Pressing N1 televizije u kojoj je prezentirala i promovirala svoju listu i program. Govoreći o programu Gen Z liste istaknula je važnost zaštite okoliša i u tom kontekstu utjecaj brze mode na okoliš: „ Ja želim biti jedna od prvih političarki koja to stavlja na dnevni red. Brza moda je treći zagađivač na svijetu. Prvi je naftna industrija, nakon toga je agrikultura i onda je brza moda (od 37. minute).“ Također na svom Youtube kanalu uoči izbora 20. svibnja 2024. održala je podcast s članovima liste Gen Z gdje je također govorila o problemu brze mode, a isječak u kojem govori o problemu brze mode podijelila je na svojim društvenim mrežama: „ Brza moda je treći najveći zagađivač na svijetu. I ono što je meni zanimljivo je da ta problematika još uvijek nije ušla u politiku.“
Glavni zagađivači okoliša su velike industrije
O temi velikih zagađivača okoliša razgovarali smo s bivšom ministricom zaštite okoliša i prirode doc.dr.sc. Mirelom Holy koja se ovim problemom bavila u svojoj političkoj i akademskoj karijeri. Docentica Holy objašnjava kako najveći zagađivači okoliša na svijetu dolaze iz nekoliko ključnih industrija, a metodologije koje se koriste za određivanje njihovog utjecaja uključuju mjerenje emisija stakleničkih plinova (GHG), potrošnju energije, korištenje resursa poput vode i zemlje, te generiranje otpada. Ističe kako se među najvećim zagađivačima često spominju sljedeće industrije:
- Energetski sektor: Proizvodnja energije, posebno korištenjem fosilnih goriva (ugljen, nafta i prirodni plin), glavni je izvor emisija stakleničkih plinova.
- Poljoprivreda: Posebno stočarstvo, koje emitira velike količine metana te korištenje gnojiva koja emitiraju dušikove okside.
- Transport: Prometni sektor, uključujući cestovni, zračni i pomorski prijevoz, značajno doprinosi emisijama CO2.
- Industrija: Proizvodnja čelika, cementa, kemikalija i ostalih industrijskih proizvoda također je veliki izvor emisija.
- Moda: Posebno brza moda (fast fashion), koja generira značajne količine otpada i koristi velike količine resursa.
Brza moda spaja više industrija potrebnih za proizvodnju odjeće
European Environment Agency (EEA) navodi kako se u posljednjih nekoliko desetljeća, tekstilna industrija razvila prema pristupu “brze mode”: jeftina odjeća, izrađena od jeftinih materijala, namijenjena nošenju samo jednu sezonu ili manje, nakon čega se odbacuje. Proizvodnja i potrošnja tekstila uzrokuju značajne pritiske na okoliš i klimatske promjene. To može uključivati korištenje zemlje i vode za proizvodnju vlakana te energiju i kemijske boje korištene u njegovoj proizvodnji, do prodaje i odlaganja. Prema podacima EEA iz 2020. godini, potrošnja tekstila u Europi imala je u prosjeku četvrti najveći utjecaj na okoliš i klimatske promjene s globalne perspektive životnog ciklusa. Bilo je to područje potrošnje s trećim najvećim utjecajem na korištenje vode i zemljišta te petim najvećim u smislu korištenja sirovina i emisije stakleničkih plinova.
Profesorica Bencetić Klaić s Geofizičkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu koja između ostalog predaje kolegij Onečišćenje atmosfere i globalno zagrijavanje, u svom komentaru na temu brze mode dala nam je osvrt na involviranost industrija u brzu modu: “ …mislim da hiperprodukcija – pretjerano velika proizvodnja nekvalitetnih proizvoda (ne samo odjeće nego i druge krame), koji se kratko upotrebljavaju i brzo bacaju ili se uopće i ne koriste jer ih nitko ne kupi, nepotrebno onečišćuje okoliš – i pri samom procesu proizvodnje (tu vrsta i količina onečišćenja ovisi o samoj tehnologiji proizvodnje i tipu energije koja se koristi) i pri transportu sirovina i gotovih proizvoda.“ Profesorica Bencetić Klaić komentirala je kako su jedan od glavnih problema u proizvodnji odjeće upravo velike potrebe pitke vode, čime se smanjuju zalihe iste.
Iz udruge Zelena Akcija koja se od 1990. bavi temama zaštite okoliša, smatraju kako je brza moda „četvrti po redu najveći pritisak na klimu, nakon hrane, stanovanja i transporta.“ Zelena akcija navodi i kako pri komuniciranju navedenih problema uglavnom koristi izvore organizacije Zero Waste Europe (ZWE) na čijim stranicama smo i sami pronašli više izvještaja koji govore o lošem i toksičnom utjecaju brze mode na okoliš (ZWE).
Docentica Holy u ovom kontekstu ističe kako „prema službenim podacima Europske Unije možemo govoriti o ukupnim udjelima tekstilne industrije u degradaciji okoliša, a ne samo brze mode, dakle tu ulazi i visoka i održiva moda, ali i drugi aspekti tekstilne industrije koji pokrivaju industrije namještaja, unutarnjeg dizajna itd., a ne samo modu. Prema tim podacima tekstilna industrija se nalazi među najvećim zagađivačima okoliša, pa je tako tekstilna industrija bila treći najveći zagađivač vode i korištenja tla u 2020. godini i ima vrlo negativan utjecaj na vode i tlo, veliki je emiter stakleničkih plinova, no ne može se reći da je ukupno gledano, ne samo brza moda, već tekstilna industrija općenito treći najveći zagađivač okoliša (vidi: EU parlament).“
Problem brze mode ne percipiraju svi jednako
U svojem gostovanju kandidatkinja Nina Skočak je istaknula kako želi biti jedna od prvih političarka koja ovu temu postavlja na dnevni red. Kako bismo u kontekstu Hrvatske provjerili je li se još neka stranka ili kandidacijska lista bavila ovom temom, analiziran je program 23 stranke i dvije nezavisne liste na izborima za Europski parlament koji su se održali 9. lipnja 2024. Programi su pregledani pretražujući ključne riječi poput: moda, brza moda, fast fashion, tekstilna industrija, odjeća. Pretraživane su i teme ekologije, zaštite okoliša, održivost i cirkularna ekonomija. Rezultati su pokazali kako stranka Zelena alternativa- održivi razvoj Hrvatske ORAH u svojem programu govori o razumnoj uporabi prirodnih resursa, nadzoru i kontroli velikih gospodarskih subjekata, održivom gospodarstvu (ali ponajviše u poljoprivrednom aspektu) i cirkularnoj ekonomiji.
Stranka MOŽEMO! u svojem programu također govori o održivosti, dotiču se tema infrastrukture, korištenja obnovljivih izvora energije, u kategoriji borba za planet i ljude najviše se fokusiraju na jačanje civilne zaštite, stvaranje fonda za prirodne katastrofe i proširenje europske zračne flote za gašenje požara. Ostale stranke tek sporadično spominju ili uopće ne spominju održivost i cirkularnu ekonomiju, dok jedino Nezavisna lista Gen Z nositeljice Nine Skočak govori o negativnom utjecaju brze mode. Na temelju ove analize možemo zaključiti kako je Nina Skočak na ovim izborima za Europski Parlament bila jedina kandidatkinja koja je govorila o toj temi. Izvan konteksta izbora, o važnosti ove teme je govorila bivša političarka Mirela Holy, čije smo izjave prenijeli i u ovom tekstu.
Zaključak
Izjava kandidatkinje Nine Skočak na izborima za EU Parlament je uglavnom točna. Iako ne možemo reći da je brza moda treći samostalni svjetski zagađivač okoliša, može se reći da je tekstilna industrija pod koju spada brza moda, prema podacima EEA bila treći najveći izvor degradacije vode i korištenja zemljišta u 2020. godini. Gledajući ukupno različite pokazatelje zagađenja okoliša, a koji se odnose na zagađenje vode, zraka, zemlje, različite renomirane agencije i institucije (EEA, EPA, OWD), iznose liste zagađivača koje variraju ovisno o korištenoj metodologiji. Ono što se sa sigurnošću može reći jest da je brza moda kao dio tekstilne industrije, uz energetski sektor, poljoprivredu, transport i građevinski sektor, jedan od najvećih globalnih zagađivača okoliša.
Također, Nina Skočak je jedna od prvih političarki u Hrvatskoj koja je temu brze mode stavila na dnevni red i o njoj progovorila u kontekstu zagađenja okoliša, ali i neetičnih uvjeta u kojima nastaje. Prije nje, o ovoj temi je u medijima najviše govorila bivša političarka Mirela Holy.
Autorica: Antonia Romić
Mentorica: doc. dr. sc. Milica Vučković
