Predsjednik Republike i kandidat na predsjedničkim izborima Zoran Milanović, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zadra u studenom 2024. upozorio je na izazove poput negativne platne bilance. U izjavi je između ostalog ustvrdio: „Više uvozimo nego što izvozimo. Ne mislim samo na materijalne stvari, robe, mislim i na usluge, turizam, koji je potreban i nezamjenjiv.“
Izjavu je prenio i jedan od najčitanijih portala u Hrvatskoj, Dnevnik.hr. Ovom tvrdnjom Milanović implicira da je u Hrvatskoj uvoz u porastu, a izvoz u padu, te u nastavku zaključuje: „Hrvatska se mora izdići iznad prosjeka, jer ovo dugoročno nije nikakvo rješenje.” Kako bismo provjerili točnost navedenih podataka, kontaktirali smo Ured predsjednika Zorana Milanovića i provjerili službene podatke Državnog zavoda za statistiku.
Privremeni podaci o uvozu i izvozu u 2024.
Prema priopćenju objavljenom na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku, ove je godine ukupan robni izvoz Republike Hrvatske od siječnja do listopada, prema privremenim rezultatima, iznosio 19,7 milijardi eura, dok je uvoz roba iznosio 35 milijardi eura. Odnosno, vanjskotrgovinski deficit iznosio je 15,3 milijarde eura.
U postotku, pokrivenost uvoza izvozom za prvih deset mjeseci ove godine prema prvim podacima iznosi 56,1 posto. DZS je također objavio i podatke koji nam govore da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za 3,5%, dok je uvoz porastao i više, ukupno 4,9%.
Uvoz i izvoz proteklih pet godina
Zbog preciznijeg prikazivanja trenda omjera robnog uvoza i izvoza, analizirali smo službene podatke Državnog zavoda za statistiku proteklih pet godina. Važno je naglasiti da podaci za 2024. godinu uključuju privremene, nepotpune rezultate (od siječnja do listopada), dok su podaci za protekle godine odnose na period od siječnja do prosinca.
Također ističemo da se pad uvoza i izvoza 2020. treba promatrati u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 koja je za posljedicu imala velike disrupcije u međunarodnoj trgovini. Nakon postpandemijskog oporavka, Hrvatska iz godine u godinu bilježi porast izvoza, ali još više – uvozi.
Što kada uključimo turizam?
Dosadašnje brojke odnosile su se na uvoz i izvoz roba, no Hrvatska značajan prihod ostvaruje od izvoza usluga, odnosno, potrošnje inozemnih turista na koji se predsjednik Milanović također osvrnuo. Za 2023., prema službenim podacima HNB-a turistička potrošnja iznosila je 14,6 milijardi eura.
Točni podaci za 2024. godinu bit će dostupni tek iduće godine, nakon što se zbroje rezultati svih kvartala, no iz HNB-a su za portal Telegram potvrdili kako su u trećem kvartalu prihodi od stranih turista nominalno blago pali. Unatoč padu, izvoz usluga tako poboljšava statistiku, odnosno omjer uvoza i izvoza roba i usluga. No, valjda istaknuti kako uvoz i dalje ostaje veći čak i kada se robama pridruže brojke izvoza usluga, tj. turizma.
Gdje je Hrvatska kada je riječ o prosjeku?
Može se zaključiti, kada je riječ o Hrvatskoj, kako turizam u velikoj mjeri doprinosi ukupnom ekonomskom izvozu usluga. Međutim, robna razmjena ostaje značajno ispod razine razvijenijih članica EU.
Kada je u pitanju turizam, Hrvatska je daleko iznad prosjeka EU po prihodima usluge turizma. Dok većini država usluga turizma iznosi između 2-10 posto BDP-a, za hrvatski BDP prihodi od turizma iznose približno 20 posto.
Zaključak
Na pitanja koja smo poslali Uredu predsjednika do trenutka objave teksta nismo dobili odgovor. No, analizirajući službene podatke, tvrdnja predsjednika Zorana Milanovića kako Hrvatska više uvozi nego što izvozi, ne uključujući samo robe, već i na usluge i turizam je točna. Milanović u svojoj izjavi o “prosjeku” nije precizirao misli li na prosjek svih zemalja Europske unije ili samo članica europodručja.
autorice: Petra Ivančić i Matea Haramija
mentor: Kristian Došen, pred.
