Predsjednička kandidatkinja i saborska zastupnica Ivana Kekin (stranka Možemo), u televizijskom intervjuu za N1 Studio, govoreći o životnom standardu u Hrvatskoj, izjavila je: “Podsjetit ću vas da u Hrvatskoj polovica građana, koja zarađuje manje od druge polovice, raspolaže s deset posto bogatstva, dok deset posto najbogatijih u Hrvatskoj raspolaže s 50 posto bogatstva.”
Stožeru Ivane Kekin poslali smo upit o izvorima podataka za tu tvrdnju te što podrazumijeva pod pojmom “bogatstvo”. Odgovorili su nam da se izjava temelji na radu Anketa o financijama i potrošnji kućanstva iz 2021. godine, koju provodi Hrvatska narodna banka, a objavljena je u rujnu ove godine. Iz istog primarnog izvora proizlazi i definicija neto bogatstva kućanstva, koje je navedeno kao razlika između ukupne vrijednosti (realne i financijske) imovine kućanstva te njegovih ukupnih neotplaćenih obveza.
Harmonizirano istraživanje središnjih banaka
Autori tog članka (ankete) su Igor Jermić, glavni savjetnik u Sektoru Statistike HNB-a te Anita Harmina, viša savjetnica u Direkciji za opću ekonomsku statistiku i statističke informacijske sustave HNB-a. Kako stoji u dokumentu, radi se o statističkom istraživanju o realnoj i financijskoj imovini, zaduženosti, primanjima te izdacima kućanstava koje se harmonizirano provodi u velikom broju država Europske unije.
Obuhvatilo je sve osobe starije od 16 godina koje žive u privatnim kućanstvima na području Republike Hrvatske, dok ispitanici iz kolektivnih kućanstava, poput domova, internata, zatvora, samostana i bolnica, nisu bili uključeni. Istraživanje je bilo usmjereno na privatna kućanstva u cjelini, kao i na pojedince unutar tih kućanstava koji su imali 16 ili više godina.
Uzorkovanje je provedeno kao dvoetapno stratificirano istraživanje, temeljeno na rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, pri čemu je uzorak trebao obuhvatiti ukupno 4072 kućanstva. Na kraju je odaziv bio 33,3% – odnosno, anketirano je 1357 kućanstava. Podaci su prikupljani korištenjem metode CAPI (računalno potpomognuto osobno intervjuiranje), pri čemu su se razgovori vodili s financijski informiranom osobom unutar kućanstva, dok su pojedina pitanja na osobnoj razini bila postavljena svakom članu kućanstva.
Rezultati istraživanja
Za potrebe ovog teksta, izdvojili smo najvažnije nalaze iz istraživanja, kako bismo ih komparirali s izjavom Ivane Kekin. Prema provedenoj anketi, neto bogatstvo 10 posto najbogatijih kućanstava u odnosu na prosječno (medijalno neto bogatstvo) bilo je 3,9 puta veće. Konkretno, kako je eksplicitno navedeno u tekstu istraživanja, gornjih 10 posto kućanstava posjeduje 47,1 posto ukupnog neto bogatstva u 2021.
Što se tiče tvrdnje da građani u donjoj polovici raspodjele bogatstva raspolaže samo s 10 posto ukupnog bogatstva u zemlji, to se direktno ne navodi u istraživanju. No, na temelju navedenog podatka da gornjih, najbogatijih 20 % građana ima 11,6 puta veće neto bogatstvo od 20 % najsiromašnijih građana, može se pretpostaviti da udio bogatstva građana u donjem dijelu medijalne tablice bogatstva nije velik.
Relevantnost i kontekstualizacija
Na ovom mjestu treba upozoriti i na manjkavosti ove ankete, kao što su to naveli i sami autori – vjerojatna je podcijenjenost nekih kategorija za koje se može pretpostaviti da ih građani nerado iskazuju (npr. financijska imovina i dug). Također, anketom je obuhvaćena tek trećina planiranih ispitanika, a samo uzorkovanje je provedeno temeljem rezultata starog popisa stanovništva. Očekuje se da će novo istraživanje koje se provodilo tijekom 2023. i 2024. godine dati još pouzdanije podatke.
Kako je riječ o istraživanju koje se harmonizirano provodi u više europskih država, treba naglasiti da je nejednakost u bogatstvu u Hrvatskoj trenutačno manja nego u zemljama europodručja. U Hrvatskoj, petina najbogatijih ljudi ima 11,6 puta više bogatstva od najsiromašnije petine. U Europi je ta razlika puno veća – petina najbogatijih ima 33 puta više bogatstva. Slično, najbogatijih 10% u Hrvatskoj ima 3,9 puta više bogatstva od prosjeka, dok je u Europi taj omjer veći – 5,2 puta.
Zaključak
Na kraju zaključujemo kako je izjava Ivane Kekin uglavnom točna. Postotak (50 %) kojim se poslužila u javnom diskursu približan je onom koji se navodi u istraživanju (47,1 %), dok se za drugi dio njezine izjave, s obzirom na ostale podatke iz ankete, može pretpostaviti da je utemeljen. Unatoč našem zaključku o točnosti, naglašavamo da će se novim istraživanjem doći do još pouzdanijih podataka.
autorice: Daša Smole i Ida Rogić
mentor: Kristian Došen, pred.
