Mislav Kolakušić, hrvatski pravnik i bivši zastupnik u Europskom parlamentu, istaknuo je kako članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ima duboke negativne posljedice na zemlju. Prema njegovim riječima, EU ne pokazuje dovoljno interesa za pojedine države članice poput Hrvatske koje su suočene sa značajnim gubicima stanovništva, industrije i poljoprivredne proizvodnje. “Hrvatska je izgubila 10% stanovništva u deset godina članstva u Europskoj uniji”, izjavio je Kolakušić u listopadu 2023. u Europskom parlamentu, te se osvrnuo na nestanak poljoprivrede i sve veće iseljavanje stanovništva. Dodatno, putem svoje Facebook objave prezentirao je dokaze koji potkrepljuju teze o nestanku poljoprivrede i iseljavanju stanovništva iz Republike Hrvatske, što ima negativan utjecaj na državu.
U Facebook objavi između ostalog kaže: “Što donosi nestanak poljoprivrede? Sve manje ljudi u ruralnim krajevima i državi (400.000 manje u 10 godina) i sve zapušteniju i zarasliju državu (izgubljeno preko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta). Kolakušić kao glavni uzrok ovih problema navodi negativne posljedice članstva Hrvatske u Europskoj uniji, ističući da EU, unatoč svojim načelima solidarnosti, nije dovoljno angažirana u rješavanju specifičnih izazova s kojima se suočava pojedine države članice uključujući i Hrvatsku.
Kolakušić navodi kako politike EU-a nisu oblikovane za prosperitet pojedinih država članica, a među njih spada i Hrvatska. „U 2022. je Hrvatska proizvela čak 7% manje hrane nego godinu dana ranije.“ (Objektivno.hr., Kolakušić). Pred Europskim parlamentom, Kolakušić naime iznosi kako proizvodnja hrane opada za 7%, ali Državni zavod za statistiku ima nešto drugačije brojke. Naime, do opadanja u poljoprivrednoj proizvodnji zaista dolazi, no ne u svim područjima. Zabilježen je porast u proizvodnji žitarica u usporedbi s prijašnjim godinama, ali pad u proizvodnji voća je značajno veći nego prije, kao što je vidljivo iz prikazanog u Tablici 2 i Tablici 3.
Tablica 2. (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Poljoprivredna proizvodnja u 2022., Pregled razvoja poljoprivrede od 2018. do 2022.)
Tablica 3. (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Poljoprivredna proizvodnja u 2022., Verižni indeks poljoprivredne proizvodnje od 2018. do 2022.)
Uzme li se u obzir cjelokupna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda unazad osam godina, može se uočiti značajan pad, ne samo u biljnoj proizvodnji, već i u stočarstvu.
Naime, Kolakušić je također izjavio da „Hrvatska proizvodi sve manje hrane i sada je već na mizernih 30% samodostatnosti.“. Prema Godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede, trend uvoza većih količina poljoprivrednih proizvoda prisutan je od 2016. godine. Mnogi proizvodi – poput voća, povrća, čaja, kave, orašastih plodova – u velikim mjerama uvoze se u Hrvatsku. S druge strane, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, prerađevine od mesa i ribe, kao i rakovi i morski beskralježnjaci, područja su u kojima je Hrvatska dominantnija u izvozu nego u uvozu,
Međutim, važno je istaknuti da, iako Hrvatska postiže samodostatnost u proizvodnji žitarica, situacija je znatno drugačija kada je riječ o povrću, stolnim maslinama i posebno voću. Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji tih poljoprivrednih proizvoda, što se može vidjeti u Tablici 1, te to dodatno naglašava potrebu za unaprjeđenjem domaće poljoprivredne proizvodnje i smanjenjem ovisnosti o uvozu.
Isto tako, Kolakušić je istaknuo: „Što donosi nestanak poljoprivrede? Sve manje ljudi u ruralnim krajevima i u državi (400.000 manje u 10 godina) i sve zapušteniju i zarasliju državu (izgubljeno preko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta)“. Istraživanja Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske su pokazala kako se iz Hrvatske u posljednjih 10 godina iselio velik broj ljudi u inozemstvo. Okvirna brojka iseljenih, prikazana u Tablici 5 je 329.268 koja, iako blizu brojke 400.000 koju navodi gospodin Mislav Kolakušić, nije u potpunosti ista. Također, brojka 329.268 iseljenih odnosi se na cijelu Hrvatsku, a ne samo na ruralne prostore države. No, njegova izjava o gubitku preko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta je također netočna. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vidljivih u Tablici 6. vidljivo je da je zabilježeno smanjenje površine poljoprivrednog zemljišta, ali gubitak je nešto manji od 100 000 hektara, što ne odgovara broju koji navodi Kolakušić.
Tablica 5. (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Iseljavanje u inozemstvo 2011.—2021. po manjim teritorijalnim jedinicama (županijama, gradovima i općinama), Broj stanovnika odseljenih iz Hrvatske 2011.—2021. prema podatcima DZS-a)
Tablica 6. (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Iseljavanje u inozemstvo 2011.—2021. po manjim teritorijalnim jedinicama (županijama, gradovima i općinama), Broj odseljenih stanovnika iz Hrvatske 2011.—2021. prema podatcima DZS-a)
Zaključak
Izjava zastupnika Mislava Kolakušića da je “Hrvatska izgubila 10% stanovništva u deset godina članstva u Europskoj uniji” uglavnom je točna. ali njegova argumentacija uzroka pada stanovništva, nije precizna. Njegovi navodi o smanjenju poljoprivredne proizvodnje i iseljavanju stanovništva potkrijepljeni su dokazima, iako neke specifične brojke nisu potpuno točne. Proizvodnja hrane opada, ali ne u svim segmentima, te je opadanje u voćarstvu značajnije nego u proizvodnji žitarica. Uvoz poljoprivrednih proizvoda također nadmašuje izvoz u mnogim kategorijama. Premda je iseljavanje iz Hrvatske značajno, brojka od 400.000 iseljenih je nešto viša od stvarne, a gubitak poljoprivrednog zemljišta je manji od navedenih milijun hektara koje Kolakušić navodi u svojoj objavi:. Stoga se taj dio objave, u kojem tvrdi da je izgubljeno preko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, može smatrati netočnim.
Sveukupno, Kolakušićeve tvrdnje odražavaju stvarne probleme s kojima se Hrvatska suočava, premda su neki detalji jasniji nakon provjere činjenica može se zaključiti da je tvrdnja da je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva uglavnom točna, Međutim, zbog drugog dijela izjave koji se ne temelji na netočnim podacima, ocjena je da je – tvrdnja uglavnom točna.
Autorica: Magdalena Tolj
Mentor: prof. dr.sc. Igor Vidačak
