Politička platforma Možemo i njihova članica Ivana Kekin na svojim su Instagram profilima u travnju 2024. godine u jeku kampanje za parlamentarne izbore objavili video u kojem iznose tvrdnje o problemu premalog broja adolescentnih psihijatara. U izjavi se između ostalog tvrdi. “ U Hrvatskoj imamo svega 55 dječijih i adolescentskih psihijatara na 50 tisuća djece u potrebi. To je zato što HDZ zapravo ne misli da je zdravlje najvažnije nego misli da je zaradaa najvažnija! Pa tako imamo 18 specijalizanata iz dječje adoloscentne psihijatrije i 69 specijalizanata iz dermatologije”. Ova tvrdnja implicira da u Hrvatskoj ima premalo dječjih i adolescentnih psihijatara, te u nastavku zaključuju: ”Nemamo porast dermatoloških poremećaja u populaciji nego je HDZ odlučio da je dermatologija isplativija od depresije.”
Slika 1: Screenshot objave (https://www.instagram.com/reel/C5N9mA8MV9u/?igsh=MXlqdWc2aHNlcDdp).
Odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Kako bismo provjerili točnost navedenih podataka kontaktirali smo Ivanu Kekin kao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo 13. svibnja 2024. godine nam je poslao pisani odgovor na ovu temu koji prenosimo u cijelosti:
”Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila zabrinjavajuće podatke o mentalnom zdravlju adolescenata diljem svijeta, ističući da 1 od 7 adolescenata u dobi od 10 do 19 godina pati od različitih problema mentalnog zdravlja. U tom kontekstu, Hrvatska provodi sustavni probir rizika u mentalnom zdravlju među adolescentima kroz aktivnosti školskih liječnika, koji igraju ključnu ulogu u prepoznavanju i pružanju podrške učenicima. Prema podacima za školsku godinu 2022./2023., školski liječnici u Hrvatskoj su provodili probir među učenicima 8. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje škole, koristeći internacionalno validni YP CORE upitnik. Rezultati su pokazali da je rizik u mentalnom zdravlju evidentiran kod 5% učenika i 11% učenica 8. razreda te kod 5% učenika i 10% učenica 1. razreda srednje škole. Ovi postoci su nešto niži od globalne procjene Svjetske zdravstvene organizacije, što sugerira da su aktivnosti probira i podrške u Hrvatskoj možda donekle uspješne.
No, unatoč ovim naporima, ostaje izazov osigurati adekvatnu podršku za adolescentnu populaciju s mentalnim zdravstvenim potrebama. Prema Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, trenutno postoji ograničen broj stručnjaka koji su specijalizirani za mentalno zdravlje adolescenata. Na primjer, registrirano je 217 specijalista dermatologije i venerologije, 50 specijalizanata u istom području, te 17 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije i 21 specijalizant dječje i adolescentne psihijatrije. Dodatno, postoji i 66 psihijatara koji rade s dječjom populacijom, uključujući one koji su specijalizirani za dječju i adolescentnu psihijatriju.”
Iz odgovora HZJZ-a proizlazi da je broj stručnjaka u području dječje i adolescentne psihijatrije nešto veći od broja kojeg navodi Ivana Kekin u izjavi. Prema HZJZ-u je ukupan broj specijalista, specijalizanata i psihijatara koji rade s dječjom populacijom 87 (21 + 66, gdje broj 66 po našem shvaćanju uključuje i brojku od 17 specijalista), dok je ukupna brojka koju Kekin navodi 73 (55 + 18).
Kekin se poziva na Digitalni atlas hrvatskog liječništva
Ivana Kekin je na naš upit o odstupanju u brojkama također dala pisani odgovor 21. svibnja 2024. godine:
”Podatke o broju specijalista i specijalizanata različitih specijalnosti u Republici Hrvatskoj za njihovu objavu preuzeti s Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, koji se nalazi na službenim stranicama Hrvatske liječničke komore. Ti se podaci redovito ažuriraju, a u svojem istraživanju koristili su one koji su bili aktualni u vrijeme snimanja videa. Prema tim podacima:
– Broj specijalista dječje i adolescentne psihijatrije (bez liječnika u mirovini): 55
– Broj specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije: 18
– Broj specijalizanata dermatovenerologije: 69
Priložena je snimka zaslona Digitalnog atlasa s podacima o broju specijalista i specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije te dermatologije na taj dan.
Slika 2. Digitalni atlas hrvatskog liječništva
Atlas se redovito ažurira, pa se može primijetiti da trenutno u Hrvatskoj imamo dva specijalizanta više iz dječje i adolescentne psihijatrije nego u vrijeme snimanja videa (sada 20, a ranije 18), dok su ostali podaci nepromijenjeni. U tablici se također može vidjeti broj umirovljenih liječnika s važećom licencom Komore (postoji 7 umirovljenih specijalista dječje i adolescentne psihijatrije). U videu iz Možemo! su se referirali samo na broj specijalista dječje i adolescentne psihijatrije koji nisu u mirovini (N=55).
Kao dodatni izvor podataka koristili su Provedbeni program razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Ministarstva zdravstva za razdoblje 2023.-2024., gdje se na stranici 8-9 navodi da je broj specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije 18.
Što se tiče broja djece s mentalnim poteškoćama, korišten je UNICEF-ov izvještaj “The State of the World’s Children 2021“, u kojem su navedene procjene o broju djece s mentalnim poteškoćama po europskim zemljama (dokument na linku, stranica 5).”
Zaključak
Tvrdnja Ivane Kekin objavljena na Instagramu u videu od 1. travnja 2024. je točna. Budući da su podaci provjeravani s mjesec dana razmaka, manja odstupanja u brojkama su prisutna, ali jasno ukazuju na trend i premalen broj specijalizanata u području dječje i adolescentne psihijatrije te velik broj specijalizanata u području dermatologije i venerologije. Iz odgovora kojeg smo dobili iz HZJZ-a nije potpuno jasno što znači da „postoji i 66 psihijatara koji rade s dječjom populacijom, uključujući one koji su specijalizirani za dječju i adolescentnu psihijatriju“, te smo iz tog razloga zaključak primarno temeljili na dostupnim podatcima Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva. Ipak, i iz odgovora HZJZ-a je u potpunosti razvidno kako su brojke specijalizanata i specijalista u području dermatologije i venerologije nesrazmjerne s brojkama specijalizanata i specijalista u području dječje i adolescentne psihijatrije. Isto tako, provjerom UNICEF-ovog izvještaja utvrđeno je kako je procijenjeni broj adolescenata s različitim mentalnim poremećajima u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj 2019. godine bio 49,272 što jasno upućuje na alarmantnost ovog problema i zaista premalen broj stručnjaka u području.
Autori: Martina Horvatek i Ivana Horžić
Mentorica: doc. dr. sc. Milica Vučković
