Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković u travnju 2025. na sjednici Vlade komentirao je trgovinsku razmjenu Hrvatske sa SAD-om i moguće implikacije povećanjem američkih carina. Između ostalog, izjavio je da „Ukupna trgovinska razmjena s SAD-om u odnosu na cjelovitu hrvatsku razmjenu iznosi negdje oko 2%, tako da izravni učinci ovih mjera neće polučiti neki direktan i veći učinak na hrvatsko gospodarstvo (…)“. Obraćanje Andreja Plenkovića Vladi prenijela je Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) kao i portali poput HRT.hr i jedan od najčitanijih portala, Index.hr.
Iako predsjednik Vlade ne izražava preveliku zabrinutost oko mogućeg uvođenja dodatnih carina na proizvode iz Europske unije, najavio je plan podrške hrvatskim izvoznicima i model praćenja stanja uvoza i izvoza u SAD.
Odlučili smo provjeriti točnost informacija i analizirati stanje trgovinske razmjene Hrvatske s SAD-om i kakve bi uistinu učinke imale dodatne američke carine na hrvatsko gospodarstvo.
Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske s inozemstvom
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku analizirali smo vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske s inozemstvom u zadnjih deset godina. Analiziran je period od 2014. do 2024. godine pošto su podaci za 2025. godinu dostupni samo za prva dva mjeseca.
Iz aktualnih podataka zamijetili smo konstantan deficit ukupne vanjskotrgovinske razmjene roba s inozemstvom. U 2024. godini uvoz robe iznosio je 41,9 mlrd. eura, a izvoz 23,9 mlrd. eura, što iznosi 17,9 mlrd. eura deficita robne razmjene. Usporedivši podatke s 2014. godinom u kojoj je uvoz iznosio 17,1 mlrd. eura, a izvoz 10,4 mlrd. eura, vidimo da je Hrvatska je u zadnjih deset godina nominalno povećala deficit robne razmjene za 11,1 mlrd. eura, odnosno uvoz je povećan za 144,6%, a izvoz za 131,5%. Najvažniji partneri razmjene za Hrvatsku su države članice Europske unije. Analizom podataka iz arhive DZS-a zaključili smo da su zadnjih deset godina, Italija i Njemačka najveći izvoznici i uvoznici u vanjskotrgovinskoj razmjeni robe s Hrvatskom. Potrebno je napomenuti 2021. godinu kao iznimku, u kojoj je Slovenija bila glavni izvoznik u vrijednosti od 2,45 mlrd. eura.
Graf 1. Prikaz ukupnog izvoza i uvoza robe s inozemstvom od 2014. do 2024. (DZS, 2025)
Razmjena Hrvatske i SAD-a: Pada li ili raste?
Usporedili smo podatke DZS-a i iznose razmjena glavnih uvoznika i izvoznika za Hrvatsku s SAD-om kako bismo dobili jasnije stanje udjela SAD-a u hrvatskom gospodarstvu.
Prošle godine iznos izvoza u Italiju bio je 2,73 mlrd. eura, a u SAD 804,5 milijuna eura. Iznos uvoza iz Njemačke bio je 5,99 mlrd. eura, a iz SAD-a 781 milijuna eura. Prema ovim podacima SAD je 2024. zauzeo 8. mjesto u izvozu i 16. mjesto u uvozu. Uspoređujući ih s podacima iz 2014. godine vidimo da se SAD popeo na ljestvici uvoza s 20. mjesta na 16., a po pitanju izvoza popeo se s 10. na 8. mjesto u zadnjih deset godina. Trgovinska razmjena s SAD-om od 2014. godine fluktuirala je pozitivno i negativno. Najveća odstupanja zabilježena su 2022. u povećanju uvoza za 2,6 mlrd. eura, i 2023. u smanjenju uvoza za 2.1 mlrd. eura.
Graf 2. Prikaz trgovinske bilance s SAD-om od 2014. do 2024. (DZS, 2025)
Prema podacima DZS-a izračunali smo da je trgovinska razmjena s SAD-om 2024. godine činila 2,4% od ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Ovaj postotak ne treba uzeti zdravo za gotovo, usporedimo li prošlu godinu s 2014., razmjena s SAD-om se u zadnjih deset godina povećala za 329.8% odnosno 1,22 mlrd. eura. Uzmemo li u analizu jednog od najvećih izvoznika, Italiju, u zadnjih deset godina povećanje razmjene iznosi 115,1% odnosno 4,47 mlrd. eura, a za jednog od najvećih uvoznika, Njemačku, povećanje iznosi 135,6% odnosno 5,1 mlrd. eura što govori da, postotkom, razmjena SAD-a i Hrvatske raste više nego s njenim najvećim izvoznicima i uvoznicima.
Prema podacima OEC-a u veljači 2025. godine došlo je do međugodišnjeg porasta izvoza SAD-a u Hrvatsku. Roba koja se najviše izvozila iz Hrvatske u SAD tijekom veljače su električni transformatori u iznosu od 11,8 milijuna dolara, čokolade u iznosu od 3,72 milijuna dolara te cement u iznosu od 2,46 milijuna dolara. Najznačajnija roba koju je Hrvatska uvozila u SAD bili su pakirani lijekovi u iznosu od 13,9 milijuna dolara te cjepiva, krv, antiserumi, toksini i stanične kulture u iznosu od 10,3 milijuna dolara. U zadnjih pet godina došlo je do godišnjeg rasta trgovinske razmjene u iznosu od 24,9%.
Slika 1. prikaz proizvoda koji su se izvozili iz Hrvatske u SAD u 2023. godini (oec.world, 2025)
Temeljem Slike 1., u 2023. godini najviše su se izvozili farmaceutski proizvodi, elektronički proizvodi, oružja i hrana, cement, kožna obuća i automobili.
Drugi izvor podataka pokazuje sličnu strukturu izvoznih proizvoda. U 2023. godini sljedećih deset proizvoda je najviše izvezeno iz Hrvatske: mineralna goriva, električni strojevi i oprema, strojevi (uključujući računala), drvo, farmaceutski proizvodi, vozila, proizvodi od čelika ili željeza, odjeća i modni dodaci, plastika i plastični proizvodi, aluminij. U tekućoj 2025. godini najviše su se izvozili isti proizvodi kao i 2023. godine, a najviše je porastao izvoz mineralnih goriva i ulja, elektronike i opreme te strojeva i opreme.
Ključne industrije koje izvoze u SAD
Shodno prije spomenutoj strukturi robe i usluga koje Hrvatska najviše izvozi u SAD, ključni sektori koji su ovisni o SAD-u su farmaceutska industrija i elektroindustrija. Prema podacima članka iz Lider media, farmaceutski proizvodi iznose oko 35% izvoza u SAD u iznosu od 224 milijuna dolara, a električni strojevi izvoze se u iznosu od 104 milijuna dolara.
Kako bismo utvrdili važnost sektora koji izvoze najviše proizvoda u SAD, prikazat ćemo koliki udio farmaceutska industrija i elektroindustrija imaju u ukupnom hrvatskom izvozu, BDP-u i zaposlenosti. Za potrebe analize promatrati ćemo podatke za izvoz i uvoz u razdoblju od siječnja do prosinca 2024. godine.
Farmaceutski proizvodi spadaju u kategoriju izvoza ‘proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka’. Prema podacima DZS-a ukupni izvoz u ovom razdoblju iznosio je 23,998 mlrd. eura, dok je izvoz farmaceutskih proizvoda iznosio 1,29 mlrd. eura. To znači da izvoz farmaceutskih proizvoda iznosi 5,38% ukupnog hrvatskog izvoza u 2024. godini. BDP Hrvatske za 2024. iznosio je 85,482 mlrd. eura, a izvoz farmaceutskih proizvoda iznosio je 1,29 mlrd. eura. Shodno tome, dobivamo podatak da izvoz farmaceutskih proizvoda iznosi 1,51% BDP-a. Prema podacima Ekonomskog instituta u Zagrebu iz lipnja 2024. godine, u farmaceutskoj industriji bilo je zaposleno 2,6% ukupno zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, čineći 0,4% zaposlenih naspram svih zaposlenih osoba u Hrvatskoj.
Farmaceutska industrija je bitan sektor u hrvatskom gospodarstvu, a obuhvaća sve faze proizvodnje farmaceutskih proizvoda. Najbitnija farmaceutska industrija u Hrvatskoj, ali i na prostoru Jugoistočne Europe je Pliva. Plasirala se među vodeće tvrtke u Hrvatskoj, ali i među vodeće izvoznike. Čak 90% proizvoda izvozi, najviše u SAD i Europsku uniju. Tvrtka izvozi u preko 60 zemalja, pri čemu je SAD najveće pojedinačno tržište i jedno od ključnih za poslovanje. Sektorska analiza Ekonomskog instituta u Zagrebu navodi dodatne tvrtke koje čine pet najuspješnijih farmaceutskih proizvođača u 2023. jesu JGL, Belupo, Hospira i Genera. Iste te godine Pliva je bila 17. tvrtka u Hrvatskoj po ukupnom godišnjem prihodu.
Proizvodi elektroindustrije raspoređeni su pretežito u dvije kategorije: proizvodnja računala te elektronički i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme. Prema podacima DZS-a, ukupni izvoz tijekom 2024. godine iznosio je 580,4 mil. eura u prvoj, odnosno 2,12 mlrd. eura u drugoj kategoriji proizvoda. Shodno tome, ukupna vrijednost izvoza elektroindustrije je zbroj dvije kategorije proizvoda i iznosi 2,7 mlrd. eura. U usporedbi sa ukupnim hrvatskim izvozom 2024. godine, elektroindustrija čini 11,25% izvoza. Koristeći podatke za BDP Hrvatske tijekom prošle godine, dolazimo do podatka da izvoz elektroindustrijskih proizvoda čini 3,16% BDP-a. Ne postoji točan podatak o broju zaposlenih u elektroindustriji, no prema članku s Index.hr saznajemo da najveći porast zaposlenih bilježi kategorija proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda.
Najuspješnija hrvatska elektroenergetska tvrtka je Končar Grupa, ali ujedno i najveći hrvatski neto izvoznik. Končar naglašava kako je Hrvatska (gledajući po broju stanovnika) najveći izvoznik transformatora u svijetu, čiji su oni i proizvođači. Iako Končar izvozi većinu proizvedenih proizvoda, 74,3% izvoza čini izvoz u zemlje Europske unije. Iz Središnjeg državnog portala saznajemo da se postepeno uspostavlja suradnja i sa SAD-om koji je 2023. postao jedno od tri glavna izvozna odredišta Končar Grupe.
Što bi značilo uvođenje protucarina?
Kao odgovor na carine koje bi postavio SAD, Europska unija bi mogla uvesti protucarine. Vijeće Europske unije navodi da je najveća bilateralna trgovinska i investicijska suradnja upravo između SAD-a i EU. Roba koju EU najviše uvozi iz SAD-a su naftni proizvodi i slični materijali, lijekovi i farmaceutski proizvodi te strojevi i oprema za proizvodnju energije.
Protucarine na američke proizvode mogle bi se negativno odraziti na hrvatske potrošače. Na portalu Dnevnik.hr pišu da bi automobilska industrija i tehnologija mogle znatno poskupjeti upravo radi carina. Problem s kupnjom tehnologije, odnosno mobitela i računala, je taj da se uređaji većinski proizvode u Kini koja je zajedno s američkim proizvođačima naglasila mogućnost poskupljenja. Prvo će proizvodi biti skuplji na američkom tržištu, a zatim i na europskom. Povećanje cijena elektroničkih uređaja kao i manjak njihove dostupnosti na europskom tržištu umanjili bi priuštivost uređaja popularnih američkih proizvođača poput Apple-a, Google-a, HP-a, Microsoft-a, Tesle i sličnih.
Recentno istraživanje ECB-a pokazuje kako bi potrošači reagirali u slučaju poskupljenja američkih proizvoda. Prema rezultatima ankete polovica ispitanika je spremna potražiti alternativni ‘neamerički’ proizvod. Isto tako, oni koji imaju niža primanja tražili bi jeftinije zamjene za američke proizvode, dok oni s višim prihodima neće biti toliko pogođeni protucarinama. Potrošači s većim prihodom će tako biti vođeni vlastitim preferencijama prilikom kupnje, dok će oni s manjim prihodima biti vođeni cijenom proizvoda.
Zaključak
Analizirajući podatke Državnog zavoda za statistiku jasno je da je predsjednik Vlade, ukoliko se referirao na 2024. godinu, u svom obraćanju zanemario 0,4 postotna boda trgovinske razmjene s SAD-om što čini, ako gledamo iznos iz 2024. godine, 6,3 milijuna eura. Pošto nije jasno na koje se razdoblje predsjednik Vlade referirao, izračunali smo, prema podacima DZS-a, prosječni udio trgovinske razmjene s SAD-om od ukupne razmjene Hrvatske s inozemstvom, za zadnjih pet i deset godina. Podaci u zadnjih pet godina iznose prosječni udio od 2,98% trgovinske razmjene s SAD-om u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, a u zadnjih deset godina 2,44%. U svakom slučaju, u izjavi Andreja Plenkovića, postoji manje odstupanje od 0,4 do 0,98 postotna boda.
Farmaceutski i elektroindustrijski proizvodi najviše se izvoze u SAD, a njihov izvoz iznosi otprilike jednu petinu ukupnog hrvatskog izvoza. Izvoz tih proizvoda u SAD čini još manji udio u ukupnom izvozu. Shodno tome, povećanje carina SAD-a doista bi imalo bi slab i ograničen izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, ali tvrdnja Andreja Plenkovića zanemaruje da izravan učinak na farmaceutske i elektroindustrijske izvoznike ne bi bio zanemariv. Također, tvrdnja zanemaruje činjenicu da Hrvatska bilježi značajan porast vanjskotrgovinske razmjene sa SAD-om u posljednjih 10 godina.
S druge strane, neizravni učinci američkih mjera mogli bi poremetiti odnose na europskom tržištu te samim time ostaviti posljedice na pojedinačne hrvatske sektore koji su primarno orijentirani prema SAD-u. Plenković je u ostatku svog govora istaknuo moguće neizravne učinke na hrvatske izvoznike.
Zaključujemo kako je izjava Andreja Plenkovića uglavnom točna.
Autorice: Jana Bračko i Ana Marušić
Mentor: doc. dr.sc. Mario Munta
