U godišnjem Izvješću Vlade u Hrvatskom saboru od 15. listopada 2025. godine premijer Andrej Plenković izjavio je kako je nezaposlenost u Hrvatskoj „povijesno niska, oko četiri posto“, te da je u evidencijama „oko 76.000 nezaposlenih“. Gotovo identičnu tvrdnju premijer je nedavno ponovio i 22. prosinca 2025. u intervjuu objavljenom u Dnevniku HRT-a, spominjući brojku – 75.000 nezaposlenih. Tvrdnja je postavljena kao dokaz stabilnosti tržišta rada i potvrda dugoročnog gospodarskog rasta. Međutim, političke izjave koje koriste agregirane podatke često zahtijevaju preciznu provjeru, osobito kada postoji više različitih načina mjerenja nezaposlenosti, od kojih neki mogu prikazivati povoljniju, a neki realniju sliku tržišta rada.
Kako bi provjerili točnost navedene tvrdnje odlučili smo analizirati mjesečnu statistiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i publikacije i baze Hrvatskog zavoda za statistiku (DSS)
Broj nezaposlenih: Koliko je točno „oko 76.000“?
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj najčešće se preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). To je tzv. registrirana nezaposlenost, koja ne mjeri ukupan broj nezaposlenih u zemlji, nego samo osobe koje su se odlučile prijaviti u evidenciju radi prava na naknade, prekvalifikacije, aktivno traženje posla ili drugih razloga. Upravo zbog ograničenja ove metode, registrirana nezaposlenost obično je niža od stvarne.
Prema HZZ-ovim mjesečnim biltenima, u prvoj polovici 2025. broj nezaposlenih kretao se ovako:
- lipanj 2025.: oko 70.000 nezaposlenih, što je ujedno i najniža vrijednost otkad se vodi evidencija;
- srpanj 2025.: oko 73.000 nezaposlenih;
- kolovoz 2025.: oko 75.500 nezaposlenih.
Može se primijetiti da registrirani broj nezaposlenih u tom razdoblju varira između 70.000 i 75.500. Tvrdnja o „oko 76.000“ nije nužno potpuno netočna, ali se nalazi na gornjoj granici rasta nezaposlenosti u ljetnim mjesecima, i to samo jednokratno.
Političko zaokruživanje nije neuobičajeno, no važno je naglasiti da je premijer Plenković u prvoj izjavi izabrao višu, a ne srednju vrijednost. To se može tumačiti kao pokušaj usklađivanja poruke s tezom o stabilnosti i predvidljivosti tržišta rada. Drugim riječima, broj od 76.000 nije precizan, iako nije posve izvan realnih vrijednosti — radi se o zaokruživanju „prema gore“ u trenutku kad je službeni podatak bio niži. U kasnijim izjavama, poput ove u Dnevniku HRT-a, Plenković koristi niži podatak.,
U analitičkom kontekstu to znači sljedeće: premijerova izjava nije točna ako se mjeri strogo prema službenoj evidenciji HZZ-a, ali nije ni u potpunosti netočna ako se zanemari vremenska preciznost i prihvati širi okvir kretanja nezaposlenosti.
Stopa nezaposlenosti: Može li se tvrditi da je „oko 4 posto“?
Za razliku od broja nezaposlenih, stopa nezaposlenosti mjeri se na dva potpuno različita načina. Razumijevanje razlike između te dvije metode ključno je za procjenu političkih izjava poput ove.
Registrirana stopa nezaposlenosti (HZZ): Ova stopa računa se kao omjer broja osoba prijavljenih na burzi rada i ukupnog broja osiguranika u mirovinskom sustavu. Budući da ova metoda ne obuhvaća sve nezaposlene, nego samo one koji su se registrirali, i ona je u pravilu niža od stvarne stope nezaposlenosti.
U nekim mjesecima 2024. i 2025. registrirana stopa nezaposlenosti doista se kretala oko 4 posto. Međutim, ta stopa varira po mjesecima i županijama, nije ujednačena ni stabilna, dakle nije najčešći međunarodni indikator.
Anketna stopa nezaposlenosti (ILO – Međunarodna organizacija rada; metodologija, DZS): Ovo je standardna, međunarodno usporediva stopa nezaposlenosti. Izračunava se prema Anketi o radnoj snazi (LFS), koju provodi Državni zavod za statistiku. Anketa uz redovne podatke obuhvaća:
- nezaposlene koji nisu prijavljeni na burzi rada,
- mlade, povremene radnike, osobe koje traže posao, ali nisu formalno u evidenciji,
- sve koji zadovoljavaju ILO uvjete za status nezaposlene osobe.
Prema podacima DZS-a, ILO-stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju 2025. iznosila je oko 4,9 posto, dok je godišnji prosjek bio sličan. Takve vrijednosti stabilne su već duže vrijeme. Ni jedan službeni izvor ne potvrđuje anketnu stopu od 4 posto.
Iz toga slijedi da Plenkovićeva tvrdnja nije točna ako se mjeri prema ILO-metodologiji, koja je međunarodno priznati standard. Može se reći da je stopa bila „oko 4 posto“ samo ako se selektivno koristi informacijama iz razdoblja kada je registrirana stopa dosezala najniže sezonske vrijednosti.
Ovakvo selektivno pozivanje na povoljniji indikator tipičan je primjer korištenja statistike u političke svrhe: nema formalne laži, ali odabir riječi stvara iskrivljen dojam stvarnog stanja. Premijer je zanemario najrelevantniju statističku mjeru i odabrao onu koja daje bolji politički efekt.
Širi kontekst: kako su ove brojke uopće ovako niske?
Hrvatska posljednjih nekoliko godina doista bilježi povijesno niske stope nezaposlenosti, ali razlozi za to nisu jednoznačni.
Demografski pad i iseljavanje
Broj radno sposobnog stanovništva značajno se smanjio. Manja baza radne snage prirodno snižava stopu nezaposlenosti, čak i bez povećanja broja radnih mjesta.
Rastuća ovisnost o stranim radnicima
Broj izdanih dozvola za boravak i rad stranaca dosegnuo je rekordne razine. Strani radnici popunjavaju praznine na tržištu rada koje domaća radna snaga ne može ili ne želi popuniti. To utječe na statistiku zaposlenosti, iako ne odražava nužno rast produktivnosti.
Sezonski faktor hrvatskog gospodarstva
Turistička sezona svake godine snažno utiče na podatke u lipnju, srpnju i kolovozu. Registrirana nezaposlenost tada pada, ali to ne znači dugoročno povećanje zaposlenosti.
Administrativni učinci
Određene mjere aktivne politike zapošljavanja privremeno smanjuju broj registriranih nezaposlenih, iako stvarni učinak na tržište rada može biti manji nego što sugeriraju brojke.
Sve to znači da „povijesno niska“ nezaposlenost nije isključivo rezultat gospodarskog uspjeha, nego kombinacija strukturnih, demografskih i sezonskih čimbenika.
Konačna ocjena tvrdnje premijera Andreja Plenkovića
Brojka „oko 76.000“ nešto je viša od stvarnih registriranih vrijednosti u trenutku iznošenja izjave u listopadu, dok je u novijoj izjavi koristio nižu brojku od 75.000.
Ako se koristi međunarodna usporediva ILO-stopa, nezaposlenost nije bila 4 posto nego oko 5 posto. Tvrdnja je točna samo ako se koristi manje relevantna registrirana metoda u pojedinim mjesecima. Dakle, tvrdnja je selektivno točna, ali općenito netočna.
Premijer se poziva na trend koji jest povoljan, ali ga interpretira na način koji daje povoljniju sliku od one koju daju cjeloviti podaci. Mora se uzeti u obzir i činjenica da stvarni broj nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj nije potpuno definiran, stoga ni premijer Plenković ne može dati precizan podatak. To izjavu svrstava u kategoriju djelomično točno, uz značajno selektivno korištenje podataka.
Autori: Luka Voloder i Luka Kontek
Mentorica: Stela Lechpammer
