U posljednje četiri godine, Hrvatska je doživjela snažne makroekonomske promjene koje su značajno utjecale na životni standard građana. U tom kontekstu, izjava zamjenice guvernera Hrvatske narodne banke, dr. sc. Sandre Švaljek, izrečena u Hrvatskom saboru 2025. godine, a prenesena od portala Index.hr nameće se kao zanimljiv odabir za provjeru točnosti. Švaljek navodi da: „Od početka 2021. do kraja 2024. neto plaće u Hrvatskoj rasle su za gotovo 50 posto nominalno, a cijene u istom razdoblju kumulativno za 30 posto.“. Ova izjava implicira da su plaće rasle bržim tempom od cijena te da je kupovna moć građana porasla, što bi, ako je točno, predstavljalo važan pozitivan signal za domaće gospodarstvo.
No, iako brojke mogu zvučati ohrabrujuće, one zahtijevaju temeljitu provjeru kako bi se utvrdilo koliki je stvarni neto učinak na životni standard građana. Prvo, nominalni rast plaća – odnosno povećanje iznosa plaće izraženog u eurima – ne mora značiti da ljudi stvarno mogu više kupiti, osobito ako su cijene osnovnih životnih potrepština i usluga porasle jednako brzo ili brže. Drugo, kumulativna inflacija u istom razdoblju, iako manja od rasta plaća, ima značajan utjecaj na svakodnevni život jer inflacija utječe na troškove hrane, energije, stanovanja, zdravstvenih usluga i drugih osnovnih potreba. Nadalje, prosječne vrijednosti mogu sakriti duboke razlike u raspodjeli rasta. Primjerice, ako su visoko plaćeni sektori rasli znatno brže od niskoplaćenih, tada bi srednja (medijalna) plaća mogla rasti sporije, što znači da većina građana možda nije osjetila očekivani rast kupovne moći. U tom kontekstu, važno je razlikovati nominalni i realni rast plaća te koristiti i kumulativni pristup kako bi se dobila što potpunija slika ekonomskih kretanja.
Metodologija provjere činjenica
Nominalni rast plaća označava pojam u ekonomiji koji pomaže u razumijevanju kako se mijenja financijsko stanje zaposlenih tijekom vremena. Nominalni rast plaća odnosi se na povećanje iznosa plaće izraženo u valuti u određenom vremenskom razdoblju, bez uzimanja u obzir inflacije. Drugim riječima, nominalni rast plaća jednostavno pokazuje koliko je neto ili bruto iznos plaće porastao u apsolutnom smislu. Primjerice, ako je prosječna plaća u 2023. godini iznosila 1.000 eura, a 2024. godine 1.100 eura, nominalni rast plaća je 10% jer se radi o povećanju od 100 eura u odnosu na početnu vrijednost. Formula za izračun nominalnog rasta je: Nominalni rast = ((Plaća na kraju razdoblja – Plaća na početku razdoblja) / Plaća na početku razdoblja) × 100. Nominalni rast može biti koristan za jednostavno praćenje rasta plaća, ali ima ključnu manu – ne uzima u obzir promjenu vrijednosti novca, odnosno inflaciju. Ako cijene istodobno rastu brže nego plaće, stvarna kupovna moć građana može se smanjiti iako na papiru imaju veću plaću. Stoga nominalni rast ne odražava nužno stvarni životni standard.
S druge strane, kumulativni rast cijena uzima u obzir sve promjene plaće tijekom više vremenskih razdoblja i mjeri ukupni učinak tih promjena na visinu plaće. Kumulativni rast ne predstavlja samo zbroj godišnjih stopa rasta, već uključuje tzv. složeni efekt gdje se svako povećanje temelji na već povećanom iznosu. Primjerice, ako plaća prve godine poraste za 5%, a druge godine za dodatnih 10%, kumulativni rast neće biti jednostavnih 15%, već više zbog toga što se 10% druge godine računa na već uvećanu plaću iz prve godine. Formula za izračun kumulativnog rasta glasi: Kumulativni rast = ( (1 + r₁/100) × (1 + r₂/100) × … × (1 + rₙ/100) ) – 1, gdje je r₁, r₂…rₙ postotak rasta u svakoj godini. Na primjer, ako je plaća u tri uzastopne godine rasla za 3%, 4% i 5%, kumulativni rast neće biti samo 12%, već će biti nešto viši, otprilike 12.6%, upravo zbog efekta „kamate na kamatu“. Ova vrsta rasta važna je jer pruža točniju sliku o tome koliko su plaće zaista porasle tijekom dužeg vremenskog razdoblja i kakav je to imalo efekt na ukupne prihode zaposlenih.
Kumulativni rast može se primjenjivati na godišnje, kvartalne ili mjesečne podatke, ovisno o dostupnosti i svrsi analize. U praksi, kumulativni rast je važan za dugoročnu analizu, primjerice kada se analizira rast plaća u posljednjih deset godina ili u nekom ekonomskom ciklusu. Za razliku od nominalnog rasta, koji pokazuje jednu točku promjene, kumulativni rast daje širu sliku i omogućuje bolje razumijevanje trendova. Međutim, ni kumulativni rast ne pokazuje stvarni porast kupovne moći stoga se često koristi i treći pojam – realni rast plaća, koji uzima u obzir inflaciju i pokazuje stvarni rast plaće u odnosu na cijene. Razlog zbog kojeg smo uzeli i izračunali i realni rast plaće iako nije spomenut u izjavi dr.sc. Švaljek, je taj što Švaljek iznesenim podatcima aludira da je realni rast plaća 20 % te smo htjeli i taj podatak provjeriti.
Formula za realni rast plaća kroz godinu dana je: Realni rast = Nominalni rast – Inflacija. Na primjer, ako je nominalni rast plaće 6%, a inflacija u istom razdoblju 4%, realni rast iznosi 2%, što znači da je kupovna moć porasla za 2%. Ako je inflacija viša od nominalnog rasta, realni rast postaje negativan, što označava pad kupovne moći unatoč povećanju plaće na papiru. U Hrvatskoj se, kao i u drugim zemljama, za praćenje ovih pokazatelja koristi niz izvora, poput Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatske narodne banke (HNB) i publikacija Eurostata. Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o prosječnim i medijalnim plaćama na mjesečnoj i godišnjoj razini, dok HNB pruža informacije o inflaciji, ekonomskim kretanjima i monetarnoj politici. U analizi rasta plaća vrlo je važno koristiti podatke iz više izvora kako bi se dobila pouzdana i cjelovita slika.
Također, bitno je voditi računa o razlikama između bruto i neto plaće. Bruto plaća uključuje sve poreze i doprinose koje poslodavac plaća za radnika, dok neto plaća predstavlja iznos koji radnik stvarno primi. Rast bruto plaće može, ali ne mora, rezultirati rastom neto plaće ako su se istodobno povećali porezi ili doprinosi. Dakle, za procjenu stvarnog učinka na zaposlenika najbolje je pratiti promjene u neto iznosima. Osim toga, u analizi rasta plaća često se promatra i razlika između prosječne i medijalne plaće. Prosječna plaća može biti značajno viša od medijalne ako postoji velik broj visoko plaćenih pojedinaca koji povlače prosjek naviše, dok medijalna plaća pokazuje točku gdje je polovica zaposlenih plaćena manje, a polovica više. U kontekstu društvenih nejednakosti i pravednosti raspodjele dohotka, medijalna plaća često daje realniji prikaz stanja u društvu.
Što kaže službena statistika?
Za potrebe provjere tvrdnje dr. sc. Sandre Švaljek provjerili smo podatke o iznosu prosječne nominalne neto plaće kojima raspolažu HNB i DSZ. Podaci o neto plaćama u oba su izvora isti te pokazuju kako je u siječnju 2021. godine, prosječna nominalna neto plaća iznosila 926,3, odnosno 926 eura, što predstavlja početnu točku za analizu kretanja plaća u narednom četverogodišnjem razdoblju obilježenom nizom ekonomskih i geopolitičkih šokova. U 2022. godini prosječna neto plaća porasla je na 979,2 eura, a u 2023. dosegnula je 1094 eura. Najznačajniji porast zabilježen je u prosincu 2024. godini, kada je prosječna neto plaća prema HNB-u iznosila 1361 euro. Kumulativno, to predstavlja nominalni rast plaća od gotovo 47 % u razdoblju od 2021. do 2024. godine (HNB, 2025; DSZ, 2025: Tablica 9.3.28.).
Na temelju podataka o harmoniziranom indeksu cijena možemo vidjeti razliku u razini cijena u gledanom razdoblju i njihov odnos s plaćama. Godišnje stope potrošačkih cijena u Hrvatskoj od 2021. nadalje bile su znatno veće od prosjeka prethodnog desetljeća. Odnosno, na temelju baznog indeksa gdje je u 2015. godini indeks iznosio 100, u siječnju 2021. godine HIPC iznosio je 103,32, dok je u prosincu 2024. godine iznosio 134,4. Kumulativno, to znači da su se cijene u Hrvatskoj tijekom razdoblja od siječnja 2021. do prosinca 2024. povećale za otprilike 30,09%. Povećanje potrošačkih cijena nije bilo naglo, već postupno prema podacima Eurostata te je isto variralo kroz promatrano razdoblje. Taj porast rezultat je složenog spleta unutarnjih i vanjskih čimbenika među kojima je najizraženiji bio rat u Ukrajini. Sukob je izazvao prekide u globalnim lancima opskrbe, posebno energenata i prehrambenih sirovina što je dovelo do drastičnog porasta cijena plina, nafte, žitarica i gnojiva.
Koliko su nominalno porasle plaće?
Nominalni rast plaća predstavlja razliku u bruto ili neto plaćama izraženu u apsolutnim vrijednostima bez korekcije za inflaciju. Radi se o pokazatelju koji odražava koliko su se plaće povećale u stvarnom iznosu, ali ne nužno i kupovnoj moći.
Za potrebe ovog rada, uzeti su službeni godišnji prosjeci neto plaća u eurima DZS:
- 2021: 926 €
- 2024: 1361 €
Izračun nominalnog rasta:
1361-926926×100=46,9%
Dakle, nominalne neto plaće prema podatcima HNB-a i DSZ-a u Hrvatskoj od početka 2021. do kraja 2024. godine porasle za 46,9%. Nominalni rast može biti rezultat više faktora:
- Povećanja minimalne plaće (koja je rasla više puta u promatranom razdoblju)
- Nedostatka radne snage, koji je povećao pritisak na poslodavce da ponude više plaće
- Inflatornih efekata, gdje su nominalne plaće rasle kao reakcija na poskupljenja
- Poreznih rasterećenja i rasterećenja doprinosa
Koliko su kumulativno rasle cijene?
Kumulativni rast cijena predstavlja ukupnu promjenu razine potrošačkih cijena kroz određeno razdoblje, izraženu u postotku. Ovaj pokazatelj obuhvaća utjecaj svih godišnjih stopa inflacije, pri čemu se svaka nova promjena računa na već povećane cijene iz prethodne godine, a ne jednostavno zbraja.
U našem smo slučaju rast cijena izračunali na temelju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, odnosno na temelju indeksa u dvije vremenske točke za naše promatrano razdoblje od siječnja 2021. godine do prosinca 2024. godine. Ovaj indeks je standardizirana mjera inflacije u zemljama Europske unije koja nam omogućava usporedbu o kretanju cijena u povezanim državama. Dakle, radi se o mjerenju inflacije na temelju promjene potrošačke košarice dobara i usluga koja koriste kućanstva te je izračunat prema zajedničkoj metodologiji od strane Eurostata čime je omogućena bolja usporedba u kretanju cijena. Osim spomenutog, budući da je indeks korišten u svrhu monetarne politike Europske središnje banke, on je važan pokazatelj stabilnosti cijena dok ga vežemo i za baznu godinu, u našem slučaju je to 2015. godina, čime je moguća vidljiva promjena u razini cijena.
Za potrebe ovog rada uzeti su harmonizirani indeksi potrošačkih cijena (2015=100):
- 2021 (siječanj): 103,32
- 2024 (prosinac): 134,4
Izračun kumulativnog rasta cijena provodi se formulom:
20242021-1×100=
Izračun:
134,4103,32-1×100=1,3009-1×100=30,09%
Konačan rezultat:
0,300813008×100=30,09%
Dakle, kumulativni rast cijena u Hrvatskoj od početka 2021. do kraja 2024. godine iznosi približno 30,09%. Na ukupni rast cijena utjecali su brojni faktori:
- Nagli porast cijena energenata i hrane uslijed rata u Ukrajini
- Prekidi u globalnim lancima opskrbe
- Povećanje troškova proizvodnje i transporta
- Povećanje cijena sirovina poput plina, nafte, žitarica i gnojiva
Realni rast plaća predstavlja stvarno povećanje kupovne moći radnika, korigirano za HIPC. Za razliku od nominalnog rasta, koji prikazuje samo povećanje iznosa plaća, realni rast uzima u obzir i porast cijena dobara i usluga te pokazuje koliko zaposleni stvarno mogu kupiti s novom plaćom.
Za potrebe ovog rada, koristimo prethodno izračunate vrijednosti podataka prikupljenih od strane DZS-a i HNB-a:
– Nominalni rast neto plaća: 46,9%
– Kumulativni rast potrošačkih cijena: 30,09%
Realni rast plaća kroz višegodišnje razdoblje računa se formulom:
Realni rast = ((1 + Nominalni rast) / (1 + Kumulativna inflacija)) – 1
Izračun:
= ((1 + 0,469) / (1 + 0,3009)) – 1
= (1,469 / 1,3009) – 1
= 1,129 – 1
= 0,129
Kada rezultat izrazimo u postocima, dobijemo 12,9%. Dakle, iako su nominalne neto plaće od početka 2021. do kraja 2024. godine porasle za 46,9%, realno – uzimajući u obzir porast potrošačkih cijena – kupovna moć zaposlenih povećala se za otprilike 12,9%. Time se jasno pokazuje da značajan dio nominalnog rasta plaća “pojede” porast cijena, što je važno uzeti u obzir pri analizi životnog standarda.
Ocjena tvrdnje
Analizom podataka o prosječnim nominalnim neto plaćama i harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) u promatranom razdoblju od siječnja 2021. do prosinca 2024. godine, vidljivo je kako je došlo do znatnog nominalnog rasta plaća u Hrvatskoj – 46,9% rasta, od 926 eura u 2021. godini na 1361 eura u 2024. godini. Istovremeno, prema podacima i analizi kumulativnog rasta potrošačkih cijena, mjerenih HIPC-om, taj je rast iznosio 30,09% čime je vidljivo da su i cijene u prosjeku porasle za trećinu u promatranom razdoblju. Realni rast plaća, koji pokazuje stvarnu promjenu kupovne moći zaposlenih, iznosio je u promatranom razdoblju 12,9% što je značajno manje od nominalnog rasta zbog inflatornog pritiska. Stoga, u ovom kontekstu početnu tvrdnju dr. sc. Sandre Švaljek treba promatrati sa određenim rezervama. Njezina tvrdnja o porastu plaća od 50% nije u potpunosti točna, radi se o povećanu od približno 47%. Osim toga, tvrdnja gospođe Švaljek implicirala je porast realne plaće od 20% što nije u skladu sa izračunom. Koristeći konkretnu metodu, realni rast plaća iznosi oko 12,9% što je znatno manje od implicitno sugeriranih 20%.
Izjava dr. sc. Sandre Švaljek da su od 2021. do 2021. plaće rasle oko 50%, a cijene za 30% uglavnom je točna, međutim logička implikacija koja se sugerira čitateljima kroz tu tvrdnju da su plaće realno rasle 20% netočna. Plaće su doista rasle nominalno i realno, međutim stvarna kupovna moć porasla je manje nego što se sugerira. Razlika je vidljiva u gotovo 7 postotnih bodova u procjeni realnog rasta plaća, što nije zanemarivo i može dovesti do pogrešne percepcije stvarnog životnog standarda građana.
Dakle, izjava bi mogla biti okarakterizirana kao djelomično točna.
Autori: Lovre Klarin i Lucija Košćak
Mentor: doc. dr.sc. Mario Munta
